Budi dio naše mreže

Prije uspostave Međunarodnog dana žena, stoljećima se Dan žena slavio na dan Blagovijesti - kada je jedna žena zauvijek promijenila tijek ljudske povijesti.

/ ei

U Istočnoj Crkvi ova svetkovina slavila se već oko 550. godine, a od 7. stoljeća uvrštena je i u tradiciju Rimske Crkve. Blagdan se najprije slavio na tadašnji Dan žena na koji se slavilo i početak proljeća. Konačno, tek je 1969. godine Blagovijest pribrojena svetkovinama u Katoličkoj Crkvi. U pravoslavnim Crkvama ova se svetkovina ubraja među 12 najvažnijih u crkvenoj godini, piše Svjetlo riječi.

8. ožujka nema značajnu obljetnicu za žene

Međunarodni dan žena nametnut je u starom SSSR-u odmah nakon Revolucije 1917. godine. Sljedećim desetljećima svake godine 8. ožujka ponavljali su se slogani o slavi biti ženom pod socijalizmom. Istovremeno su milijuni žena umirali od gladomora 1930-ih, bile su slane na prisilni rad u gulazima te su trpjele strašnu bijedu na loše plaćenim radnim mjestima u tvornicama dok su im djeca odlazila u državne vrtiće, donosi Catholic Herald.

Dan 8. ožujka nema nikakvu značajnu obljetnicu za žene. Datum je odabran kako bi se izbjegla bilo kakva povezanost s kršćanskom prošlošću i nametnuo sekularni kalendar bez stvarne povijesti.

Tijekom stoljeća, pravi slavljenički dan za žene bio je 25. ožujka, svetkovina Navještenja Gospodinova, kada je žena koja je promijenila tijek cijele ljudske povijesti začela svoga i Božjeg Sina, a zemlja i Nebo su se radovali. Kada je riječ o dostojanstvu žena, to je kršćanska baština koja nadmašuje sve druge.

Žene su u središtu katoličkog života

Bog se utjelovio u utrobi žene, a Marijin Magnificat (Veliča) pjesma je Crkve, snažna, slavljenička, zahvalna, hrabra, koja slavi Boga čiji silni blagoslovi teku s jednog naraštaja na drugi.

Naša je Crkva Marijina, Majke Božje i Kovčega Saveza, Marije Magdalene, prve svjedokinje uskrsnuća koja je potrčala apostolima javiti veliku vijest, Felicite i Perpetue koje se suočavaju s mučeništvom u poganskom Rimu, Majke Tereze koja služi najsiromašnijim siromasima u vrućim zabitima Kolkate.

Majka Terezija / Foto: Memorial House of Mother Teresa

U popularnoj kulturi i povijesti Crkve, žene su u središtu katoličkog života. Prva poznata misionarka bila je žena – ostavila je svoj lonac pored studenca i otrčala obavijestiti sve da je susrela Gospodina.

Majka Marija – naša zagovornica

Crkva vapi Mariji za pomoć kad je teško. Najpopularnija od svih molitvi, krunica, je meditacija o velikim događajima Božjeg utjelovljenja i našeg spasenja, koja se moli po Marijinu zagovoru.

Majka Crkva poštuje majčinstvo: za kršćane to nije puki biološki događaj koji ne donosi nikakvu čast, već daje središnju i autoritativnu ulogu činjenici da je utjelovljeni Bog imao majku i da je ona bila ta koja je naučila svog malog dječaka psalmima i molitvama Izraela, vjerskim tradicijama i dužnostima i služenju bližnjemu.

Blažena Djevica Marija / Foto: Facebook

Najsnažnija i najpoznatija slika u kršćanstvu, osim samog križa, je slika Majke i Djeteta – koju su naslikali bezbrojni umjetnici i proizveli neke od najveličanstvenijih slika, kipova, ikona i mozaika stoljeća.

Marija, djevica Izraelova, Kći sionska, povezuje Stari i Novi savez. Marija, dostojanstvena žena iz kraljevske kuće Davidove, uzor je svim vladarima i ženama u javnom životu. Marija čije je srce mačem probodeno žena je s kojom svaka ožalošćena majka pobijenog vojnika ili izgubljenog novorođenčeta može podijeliti svoju tugu.

U prvim kršćanskim stoljećima 25. ožujka obilježavao se na poseban način kao Dan utjelovljenja. Kako bi se Gospodinov život na zemlji označio točnim brojem godina, čak i do dana, rana je tradicija tvrdila da je to također bio datum raspeća. Ta se činjenica spominje u mnogim starim martirologijima i u propovijedima raznih crkvenih otaca

Navještenje Marijino / Foto: Wikipedia

U papinskoj kuriji bio je drevni običaj da u svim priopćenjima i dokumentima godina počinje 25. ožujka, nazivajući je „Godinom utjelovljenja“. Ovu je praksu također usvojila većina civilnih vlada za pravno datiranje dokumenata. Zapravo je blagdan Blagovijesti, poznat i kao „Gospin dan“, sve do 1752. godine označavao početak pravne godine u Engleskoj, čak i nakon reformacije, donosi Catholic Culture.

Važno je naglasiti da i prema današnjem kalendaru godina počinje Gospinom svetkovinom, kada ju slavimo kao Mariju Bogorodicu.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja