O komercijalizaciji Božića

Svetkovina rođenja Gospodinova se zbog rastućeg modernog potrošačkog mentaliteta te jednako tako produbljujuće krize vjere iz godine u godinu sve više svodi na kapitalistički konzumerizam – čak i onaj ateističkoga ili pak antiteističkoga tipa – čija gotovo posvemašnja dominacija javnim životom započinje i prije nego u Crkvi započne Advent. Kristovi se vjernici u takvom lažno-adventskom i lažno-božićnom ambijentu u kojega su protiv svoje volje bačeni s pravom mogu zapitati: „A gdje je to Bog u Božiću?“. Takav je društveni fenomen kod nas prepoznatljiv i kao tzv. komercijalizacija Božića.

Kristovi se vjernici u takvom lažno-adventskom i lažno-božićnom ambijentu u kojega su protiv svoje volje bačeni s pravom mogu zapitati: „A gdje je to Bog u Božiću?“

Ne ulazeći u temeljite, sustavne, detaljne i iscrpne sociološke, ekonomske, filozofske, teološke i druge analize tog društvenog fenomena iz različitih i komplementarnih perspektiva, treba istaknuti da nam Crkva kao blago iz bogate riznice svoje otačke tradicije prvih stoljeća kršćanstva pruža jasan odgovor i na to pitanje. Pokazuje se, pomalo ironično, da je „komercijalizacija“ zapravo sama bit Božjega utjelovljenja, a time i svetkovine Božića kojom se to otajstvo Božjega djela našega spasenja u svetoj liturgiji Crkve kao spomen-činu Božjega djela našega spasenja na sakramentalni način uvijek iznova uprisutnjuje i uvremenjuje te tako u ritmu liturgijske godine i slavi.

Sin Božji je postao ono što smo mi (Sin čovječji) da bismo mi mogli postati ono što je On (djeca Božja)

„Solum autem verum et firmum magistrum sequens, Verbum Dei, Iesum Christum Dominum nostrum: qui propter immensam suam dilectionem factus est quod sumus nos, uti nos perficeret esse quod et ipse.“

– Irenaeus, Adversus Haereses, liber V, praefatio

„Nego slijedeći jedinog, istinskog i postojanog učitelja, Riječ Božju, Gospodina našega Isusa Krista: koji je zbog svoje neizmjerne ljubavi učinjen onime što smo mi, kako bi nas učinio onime što je on sâm.“

– sv. Irenej Lionski, Protiv hereza, predgovor 5. knjige

To je otajstvo Božjega utjelovljenja – Sin Božji je postao ono što smo mi (Sin čovječji) da bismo mi mogli postati ono što je On (djeca Božja) – koje je zapravo sacrum commercium, kako kaže Rimski misal u molitvi super oblata (nad prinosima) božićne ponoćne mise.

To je, dakle, jedina istinska, stvarna i bitna „komercijalizacija“ Božića – otajstvena razmjena dobara, sacrum commercium između Boga i čovjeka: čovjek je Bogu dao tijelo, a Bog je čovjeku dao narav. Sve ostale današnje komercijalizacije s njome nemaju baš nikakve veze te su za Kristove vjernike kao takve i neprihvatljive.