"Sluga Riječi" – naziv je znanstvenog kolokvija o franjevcu kapucinu, istaknutom hrvatskom teologu Tomislavu Janku Šagi-Buniću uz 20. godišnjicu od njegove smrti. Kolokvij koji se u subotu 19. listopada održava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u emisiji Aktualno HKR-a predstavio je u utorak fra Jure Šarčević, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića.
Tomislav Janko Šagi-Bunić bio je istaknuti hrvatski teolog i redovnik kapucin. Preminuo je u Zagrebu prije 20 godina, 21. srpnja 1999. Rođen je kod Varaždina 1923., kapucin je od 1940., a svećenik od 1948. U svojoj kapucinskoj provinciji bio je i provincijal, a profesor na KBF-u bio je 42 godine, od 1951. do 1993., među ostalim i pročelnik Katedre povijesti kršćanske literature. U teškim godinama za Fakultet bio je i njegov dekan.
Šagi-Bunić je bio i privatni teolog kardinala Franje Šepera za vrijeme Drugoga vatikanskog sabora, zatim član Papinske teološke komisije pri Kongregaciji za nauk vjere. Jedan je od osnivača Kršćanske sadašnjosti. Provincijal Šarčević ga prepoznaje kao velikog promicatelja “civilizacije ljubavi”.
“To je zapravo promicanje Kristovog postupanja s ljudima. Naši postupci puni sućuti, puni ljubavi, puni razumijevanja, puni empatije prema malenima, u svakom čovjeku upoznati Isusa Krista”, istaknuo je fra Jure.
Mnogi Šagi-Bunića pamte po biblijskoj kratici koju je nosio na majici – Mt 25,40.
Fra Jure Šarčević
“To je onaj redak ‘Što god učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste.’ Tako je pozdravljao ljude, ljubio im ruke. Pa kad bi oni znali reći: Ne!, onda bi on znao reći da on to ne čini radi sebe već Krista”, nadodao je.
Prema riječima fra Jure Šarčevića, Tomislav Janko Šagi-Bunić kao teolog je promicao ideje Drugoga vatikanskog sabora te se osobito zalagao za angažman vjernika laika u Crkvi.
“Crkveni život, liturgija, nije samo djelo svećenika nego i svekolikog naroda Božjega”, naglasio je fra Jure.
Šagi-Bunić je bio zauzet i za društvena pitanja, čovjek dijaloga i silne širine, nikad nije nikog isključivao.
Njegova pisana baština i danas je predmet znanstvenog istraživanja. A vjernici koji su ga slušali za vrijeme misnih slavlja ili susretali kao redovnika i svećenika postavljaju pitanja o mogućoj kauzi za proglašenje svetim, potvrdio je fra Jure Šarčević. Postupak još nije pokrenut, no glas o jednostavnosti i svetosti Tomislava Janka Šagi Bunića živi.
“Fra Tomislav Šagi-Bunić je doista primjer jednostavnog čovjeka koji je poticao na Boga. Prepustio se Bogu da kroz njega djeluje i kroz njegove svakodnevne ljudske akcije”, poručio je naš sugovornik.
Znanstveni kolokvij počinje u subotu u 10 sati, a održavat će se u Dvorani Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vlaška 38.