Kada čovjek malo zastane nad svim događajima oko sebe, pomalo povezujući konce svjetske povijesti, biva zanimljivo da papa Franjo, upravo u ovoj godini stote obljetnice smrti i točno tjedan dana prije same stote obljetnice smrti bl. Karla – cara mira – izričito posvećuje Rusiju Bezgrešnom Srcu Marijinu. Naime, još početkom ožujka ove godine, biskupi latinskog obreda poslali su pismo Papi, zatraživši od njega da “javno izvrši čin posvećenja Ukrajine i Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu, kako je zatražila Blažena Djevica u Fatimi”. Radi se o događaju iz 1917. kada se Gospa ukazala troje malih pastira u tom portugalskom mjestu, povjerivši im pritom tzv. Fatimsku tajnu u kojoj se traži posveta Rusije. Već su kroz prošlo i ovo stoljeće različiti pape u više navrata nakon ukazanja u Fatimi cijeli svijet posvetili Bezgrješnom Srcu Marijinu.

Naime, još početkom ožujka ove godine, biskupi latinskog obreda poslali su pismo Papi, zatraživši od njega da “javno izvrši čin posvećenja Ukrajine i Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu, kako je zatražila Blažena Djevica u Fatimi”.

To je 31. listopada 1942. učinio Pio XII., a posvetu je 13. svibnja 1982. te opet 25. ožujka 1984. i 8. listopada 2000. godine, obnovio sveti Ivan Pavao II. Papa Franjo je u listopadu 2013. također obnovio posvetu svijeta Bezgrešnom Srcu Marijinu te čitav svoj pontifikat posvetio Gospi od Fatime. Ipak se ova posveta na blagdan Navještenja Gospodinova, koja se izvršila u petak 25. ožujka 2022, točno tjedan dana prije spomendana stote obljetnice smrti bl. Karla Austrijskog, uvelike razlikuje od svih dotadašnjih jer se eksplicitno spominje i posvećuje Rusija, što je bila Gospina želja izražena u drugom dijelu Fatimske tajne. Osim toga, povijesno je zanimljivo da je tjedan dana prije prvog ukazanja u Fatimi koje je bilo 13. svibnja 1917., papa Benedikt XV. dana 5. svibnja, pismom nadodao u Lauretanske litanije zaziv REGINA PACIS, ORA PRO NOBIS – KRALJICE MIRA, MOLI ZA NAS, a tjedan dana kasnije, Djevica Marija započinje svoja ukazanja u Fatimi, obećavajući kraj rata i nudi vlastiti mirovni plan u kojem je jedna od zahtjeva i posveta Rusije Njezinu Bezgrešnu Srcu.

Bl. Karlo Austrijski I. / foto: emperorcharles.org

Gledajući tako unatrag, bl. Karla i papu Benedikta XV. možemo promatrati kao prvake na Božjoj strani u eskalirajućem duhovnom ratu u prošlom stoljeću. Karlo se od samog početka protivio ulasku svoje zemlje i svojih naroda u bilo koji ratni sukob, a već je pokušao pregovarati o miru kao feldmaršal i izaslanik cara Franje Josipa. Njegova uporna potraga za mirom toliko će obilježiti njegovu vladavinu da će biti poznat kao Friedenskaiser ili Car mira, a mir je ključna riječ koja povezuje bl. Karla i događaje u Fatimi. Događaji u Fatimi i nastojanje oko mira bl. Karla i pape Benedikta XV. zbivaju se u istom vremenu, istih godina. Blaženi je Karlo jedini od svih europskih vladara prihvatio i mirovni apel pape Benedikta XV. objavljen 1. kolovoza 1917.

Karlo Austrijski bio je izuzetno odan i pobožan prema Presvetom Srcu Isusovu i Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Karlo Austrijski bio je izuzetno odan i pobožan prema Presvetom Srcu Isusovu i Bezgrešnom Srcu Marijinu te na sam prvi petak – dan pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu – 1. Travnja 1922. umire na otoku Madeiri koji pripada Portugalu, državi spomenutih ukazanja u Fatimi. Zanimljivo je što je stota obljetnica smrti baš na prvi petak, 1. Travnja 2022.

Možda je to poziv svima nama da molimo za toliko potreban mir i poslušamo nalog sv. Ivana Pavla II. koji je Dekretom o beatifikacije cara i kralja Karla, upravo njega postavio kao primjer vođama današnje Europe istaknuvši: “Bio je čovjek velikog moralnog integriteta i čvrste vjere, koji je za svoje narode tražio uvijek ono najbolje, a sva vladarska djela vršio u skladu sa socijalnim naukom Crkve. Držao se ideala pravednosti i mira i nepokolebljivo težio svetosti. Bio je primjernim kršćaninom, suprugom, ocem i vladarom. Neka blaženi Karlo bude primjer, posebno onima koji snose političku odgovornost u suvremenoj Europi.”

Neka blaženi Karlo bude primjer, posebno onima koji snose političku odgovornost u suvremenoj Europi.

Molimo braćo, zagovor bl. Karla – vladara mira, molimo spasenje, pomoć i zaštitu Presvetoga Srca Isusova i posredništvo Bezgrešnog Srca Marijina, zagovor Kraljice mira, za toliko potrebni mir među narodima, za mir u našim obiteljima, za sve prognane, izbjegle, za sve unesrećene, tjeskobne i žalosne, bolesne, stare i umiruće. Molimo i mi braćo, bez prestanka kroz život molimo za mir te budimo prosjaci mira u našemu svijetu za Kralja mira, Krista Gospodina.

Blaženi naš Karlo, budi nam pomoć u svakom zalaganju za mir u obiteljima, među ljudima i narodima, u Crkvi i svijetu, te moli za nas!