Budi dio naše mreže

Često postavljana pitanja o došašću

Mali vodič u hodu prema Božiću.

/ Svjetlana Đuran

Što je došašće?

Došašće je vrijeme priprave kroz četiri nedjelje za godišnju proslavu Rođenja Gospodinova – Božića, ali ujedno i vrijeme priprave za drugi, slavni Kristov dolazak. Prvi je dio Božićnog ciklusa, kojim započinje liturgijska godina. Kao organiziranija priprava za Božić, s pokorničkim elementima, Došašće se na Zapadu javlja tek u VI. stoljeću, iako je sam blagdan Božić nastao u Rimu dva stoljeća ranije.

Kada započinje i završava došašće?

Došašće se dijeli u dva dijela. Prvi dio došašća započinje prvom nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije apostola, koji se slavi 30. studenog, i traje do 16. prosinca. Liturgija u tome dijelu govori o Kraljevstvu Božjem na svršetku vremena i usmjerava na iščekivanje drugoga Kristova dolaska. Tako je tematika 1. nedjelje došašća budno iščekivanje Gospodina koji najavljuje svoj dolazak, a 2. nedjelja uči da je blizu Kraljevstvo nebesko.

Drugi dio došašća traje od 17. do 24. prosinca – do Badnjaka, i to je vrijeme neposredne priprave za slavljenje Rođenja Gospodnjeg. Stoga, 3. nedjelja došašća predstavlja mesijanska vremena, a 4. nedjelja naviješta skori Kristov dolazak.

Koji naziv koristiti došašće ili advent?

Riječ ‘advent’ dolazi iz latinskoga jezika i označava dolazak, odnosno došašće, kako se to vrijeme i naziva u hrvatskom jeziku.

Ako je došašće vrijeme radosne priprave zašto prevladava ljubičasta boja u liturgiji?

Pokornički karakter upućuje na ozbiljnost priprave za proslavu Kristova rođendana, odnosno na razumijevanje one otajstvenosti Božjega utjelovljenja koje se zbilo prije dvije tisuće godina, zatim priprave za Kristov dolazak u sadašnjem trenutku o kojemu ne znamo ni dana ni časa, ali smo zato pozvani bdjeti. Na pokornički karakter došašća ukazuju i mise zornice. Predstavljaju jedan oblik četverotjednog odricanja od sna, a po izboru misnih čitanja pomažu razumijevanju velikog otajstva – daru Jedinorođenoga Sina. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.

Zašto se u došašću u misnim slavljima ne pjeva himan ‘Slava’?

“Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje!” tipično je božićni himan, izostavlja se u došašću da bi jače odjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja.

Adventski vijenac – da ili ne?

U došašću susrećemo svečane adventske vijence po gradskim trgovima, crkvama (iako nije liturgijski propisan), domovima… Prvi adventski vijenac napravio je evangelički pastor Johann Hindrich Wichern u Njemačkoj 1838. godine u Hamburgu. On je okupljao siromašnu djecu i želeći im uljepšati dane uoči Božića na veliki drveni vijenac posložio je 19 malih svijeća za svaki dan u tjednu i 4 velike za svaku nedjelju uoči Božića. Običaj se brzo proširio u druge europske zemlje i diljem svijeta gdje su kršćani, ali su uz zimzelene grančice od kojih je pleten ostale 4 svijeće za 4 nedjelje došašća. Paljenje svijeća poziva na budnost i radost u iščekivanju Kristova dolaska među nas ljude.

S druge, pak, strane susreće se i panj s četiri svijeće, čija se simbolika pronalazi u Svetom Pismu, u Knjizi Izaijinoj u govoru o klijanju mladice – Isusa Krista, iz osušenog panja Jišajeva koji označava židovski narod, a koji je zbog svojih grijeha došao gotovo do iščeznuća. Tako panj simbolizira dar utjelovljenja Sina Božjega, a da bi se sačuvala izvorna simbolika, svijeće bi se trebale paliti od najviše prema najnižoj jer označavaju Božje spuštanje među ljude.

Na ova najčešća pitanja vezana uz došašće odgovore je dao dr. Zvonko Pažin, profesor liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i župnik u Čepinu.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja