Godine 1726. ovaj spomendan za cijelu Crkvu proširio je papa Benedikt XIII. Nakon postsaborske reforme postaje neobavezni spomendan.
Povijesni razvoj
Sredinom 12. stoljeća neki od pobožnih zapadnih hodočasnika, koji su vjerojatno bili povezani s posljednjim križarskim pohodima u tijekom toga stoljeća, potaknuti primjerom proroka Ilije, povukli su se na brdo Karmel (usp. 1 Kr 18, 19-46), prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. U kontekstu intenzivnog rasta marijanskih pobožnosti, paralelno s pobožnošću prema Isusu kao čovjeku, ovi hodočasnici grade prvo bogoslužno mjesto za novu redovničku zajednicu koja, u ozračju jednostavnosti i strogosti, gleda u Mariju kao vjernu čuvaricu Riječi i kao uzor kontemplativnog života. Katalog karmelskih svetaca, tekst iz petnaestog stoljeća, s nekim krivotvorenim umetcima, donosi tekst o ukazanju Djevice svetom Šimunu Stocku, generalu Reda, 16. srpnja 1251. godine. Za vrijeme ovog ukazanja Marija mu je predala škapular, ili habit, te daje obećanje da svi oni koji ga budu nosili da će posebno biti zaštićeni u času smrti. U tom kontekstu navodi se i krivotvorena bula pripisana papi Ivanu XXII. u kojoj papa navodi kako je imao viziju tijekom koje mu je Bogorodica obećala da će svake prve subote u mjesecu osloboditi one duše iz čistilišta koje su nosile škapular. Ova obećanja uvelike su pogodovala širenju pučke pobožnosti Majci Božjoj Karmelskoj. Godine 1606. ovaj spomen prepoznat je kao blagdan za razna bratstva, a 1726. ovaj spomendan za cijelu Crkvu proširio je papa Benedikt XIII. Nakon postsaborske reforme postaje neobavezni spomendan.
Likovni prikaz svetkovine
Tradicionalni prikaz Djevice od Karmela prikazuje se kao Bogorodica na prijestolju s Djetetom, a uokolo nje nalaze se prikazi iz života i svetaca (usp. Firenca, ikona iz 13. stoljeća). Prikaz koji se veže uz spomendan uveli su karmelićani na kraju četrnaestog stoljeća u spomen na ukazanje Marije svetom Šimunu Stocku, generalu Reda, a on prati i preuzima tipologiju Blažene Djevice Marije od Krunice preuzete iz dominikanske tradicije. Na Tiepolovoj slici (Venecija, 18. stoljeće) Marija je prikazana kako se u raskošnoj odjeći ukazuje svecu prostrtom na zemlji; jedan od anđela predaje mu škapular, prepoznatljiv znak Reda i zalog zaštite od paklenih muka za one koji ga budu nosili u času smrti.