Na Cvjetnicu ulazimo u vrhunac liturgijske godine, Veliki tjedan Muke Gospodina našega Isusa Krista. U subotu koja joj prethodi, tj. na dan posebno posvećen Gospi, saznajte kako Gospu časte istočni kršćani, čija je liturgija osobito bogata pjevanjem.
Grčka riječ “akathistos” (“Ἀκάθιστος Ὕμνος”) znači “hvalospjev koji se pjeva stojeći” (na nogama, uspravno). Najstariji i ujedno izvorni akatist jest onaj presvetoj Bogorodici koji vrlo bogatim poetskim izričajima opjevava anđelovo navještenje Bogorodici i Kristovo utjelovljenje, a nastao je u Carigradu. Pjevao se osobito u vrijeme najezde osvajača na Carigrad, pa i na bedemima grada u vrijeme opsada. U njemu neprestano odjekuje anđeoski pozdrav Bogorodici: χαῖρε (Raduj se!).
Akatist je drevna molitva koja je nastala na kršćanskom Istoku, točnije u Bizantskoj Crkvi u 6. st., u vremenu vrlo plodnog stvaralaštva na području kršćanske teologije, liturgije i književnosti, stoji u objavi na stranicama Križevačke eparhije.
Akatist se sastoji od rukoveta kondaka i ikosa. Kondak (grč. κοντάκιον) je kratka nerimovana i nestrofirana liturgijska pjesma dogmatskog, otajstvenog, biblijskog ili slavljeničkog sadržaja, koji najčešće završava poklikom (npr. Aliluja! ili: Gospode, slava tebi!). Pjeva se na Božanskoj liturgiji ili časovima te s troparom tvori središnju liturgijsku pjesmu dana. Kondak redovito ima i svoj ikos (grč. οἶκος) koji razvija temu kondaka, a ima svoj uvodni dio i više zaziva te završava najčešće istim poklikom kao i kondak.
Prema Akatistu presvetoj Bogorodici, po istom su obliku nastajali i drugi akatisti, posvećeni Kristu, svecima i blagdanima. Među najpoznatijima je onaj slavenski Akatist Kristu Čovjekoljupcu. Struktura je uvijek ista: 12 kondaka s pratećim ikosima te završna molitva. Na početku se mole Uvodne molitve, a na kraju se dodaje Usrdna ektenija (usrdna molbenica).
U bogoslužju Crkava bizantskog obreda akatist se pjeva kao zasebna molitva, ili u sklopu molitvenog bogoslužja molebena ili kao dio Malog povečerja. U Velikom postu ili Četrdesetnici Akatist presvetoj Bogorodici pjeva se u subotu Četvrte nedjelje posta koja se naziva i “Akatistova subota”.
Mnogi kršćani na Istoku svakodnevno mole akatist kao svoju dnevnu molitvu. Posebnost je akatista izvanredan spoj biblijskih i dogmatsko-teoloških sadržaja s osobnom molitvom pojedinca, obična čovjeka, grješnika, povezano u naramak poetičnih pjesama, što ga čini prikladnim kako za tihu meditaciju, tako i za zajedničko bogoslužje.