Budi dio naše mreže

Zrakoplov Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva bombardirao je Banske dvore

Dana 7. listopada u 14 sati i 47 minuta u Zagrebu se oglasila uzbuna za opću opasnost. Četrnaest minuta kasnije, nad Gornjim gradom, zrakoplov Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva bombardirao je Banske dvore, tada sjedište hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

/ Borna Marinić

Nekoliko dana ranije, krnje predsjedništvo Jugoslavije koje su činili predstavnici Srbije, Crne Gore, Vojvodine i Kosova donijelo je odluku o uvođenju ratnog stanja u Jugoslaviji. Veljko Kadijević to je iskoristio kako bi priprijetio Hrvatskoj kako se na nju sprema opći napad ako hrvatske snage ne prekinu blokadu vojnih objekata. U noći sa 6. na 7. listopada predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov u Beograd je poslao poruku u kojoj zahtjeva obustavu svih ratnih aktivnosti u Hrvatskoj u kojoj je između ostaloga naglasio:

„Raspolažemo informacijama da se bliži početak napada na velika industrijska središta i čak na glavni grad Hrvatske – Zagreb.“

Osvrnuvši se na njegovu poruku predsjednik Tuđman 7. listopada prijepodne na tiskovnoj konferenciji kazao je:

„Mi smo i dalje zainteresirani da dođe do momentalnog prekida vatre, mi smo i dalje zainteresirani da se kriza riješi mirnim putem. (…) Ako jugoslavenska vojska napadne Zagreb to će biti još jedan biser u njezinoj strategiji razaranja hrvatskih gradova.“

Tog dana primio je u Banskim dvorima jugoslavenskog premijera Antu Markovića te predsjednika predsjedništva Jugoslavije Stjepana Mesića. Teme njihovih razgovora bile su vezane uz rekonstrukciju Jugoslavije te rješenje hrvatskog državno-pravnog pitanja. Na radnom ručku Tuđman je pokušao Markovića uvjeriti da se kao Hrvat stavi na raspolaganje hrvatskim vlastima. Ipak on je to uporno odbijao.

Dok su ručali s aerodroma u Udbini poletjela su dva jugozrakoplova tipa Galeb, a iz Bihaća dva MIG-a. Iako su pokušali izvesti manevar kojim bi zavarali operativni centar Glavnog stožera oružanih snaga, oglašena je uzbuna. Predsjednik se na nju nije obazirao već je nastavio sastanak nakon ručka s Mesićem i Markovićem iza zatvorenih vrata u svom kabinetu. U 15 sati i 1 minutu, zrakoplov tipa Galeb je ispustio na Banske dvore bombu američke proizvodnje tempiranu da eksplodira na visini od pet metara, odnosno u visini drugog kata Banskih dvora. 

omba je pala u unutrašnje dvorište zgrade te učinila znatnu materijalnu štetu, osobito u prostoriji gdje je Tuđman nekoliko minuta ranije ručao sa svojim suradnicima i gostima. Drugi Galeb promašio je metu te pogodio obližnji restoran Dubravkin put na čijoj je terasi smrtno stradao Marko Mihić. Uskoro su se napadu priključili MIG-ovi čije su rakete promašile cilj pogodivši zgrade u Visokoj ulici.

Datum atentata nikako nije bio slučajan. Naime tog dana istekao je moratorij koji je Europska zajednica nametnula Hrvatskoj odgodivši time odluku sabora o njezinoj samostalnosti. Kako atentat nije uspio, u dramatičnim okolnostima, idućeg dana Hrvatski je sabor potvrdio odluku od 25. lipnja i raskinuo sve državno-pravne sveze s propalom Jugoslavijom.

Iako je krajem 2017. godine policija kazneno prijavila šest pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore, do danas nitko nije kažnjen za napad na sjedište predsjednika Republike Hrvatske.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja