Bilo je to finale kampanje HDZ-a predvođeno Franjom Tuđmanom pred prve višestranačke demokratske izbore u, tada još uvijek Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Okupilo se oko 100 tisuća građana. Masovni odaziv razdraganih Zagrepčana, protekao je u dostojanstvenoj i neponovljivoj atmosferi. Datum održavanja predizbornog skupa pomno je odabran. Naime, tog dana katolici su slavili Cvjetnu nedjelju te je mahanjem desecima tisuća maslinovih grančica stvoren poseban ugođaj koji je najavljivao trijumf na skorim izborima. Iako je glavni politički konkurent, Koalicija narodnog sporazuma, za tjedan dana, odnosno na sam Uskrs održala veliki predizborni skup u Ciboni na kojem se također mahalo maslinovim grančicama, bio je to neučinkovit potez i događaj neusporediv s okupljanjem za Cvjetnicu.

„Simbolika vjere u uskrsnuće, točnije u oživljavanje neovisnosti Republike Hrvatske bio je dominantan osjećaj na Cvjetnicu 1990. godine.“, istaknuo je povjesničar Tomislav Šulj u prilogu HRT-ovog TV Kalendara, „Hrvati su taj dan do kraja razbudili dugo potisnute osjećaje domoljublja i vjere u bolje sutra, a govornici, posebno lider HDZ-a, Franjo Tuđman, kratkim i jasnim obraćanjima stekli su dodatno povjerenje građana.“

Interesantno, nakon mnogo godina neshvatljivog odugovlačenja, upravo je taj prostor na Trgu Francuske Republike, uz obrazloženje da je izabran kao spomen na veličanstveni skup na Cvjetnicu, postao prvi javni prostor u gradu Zagrebu koje nosi ime po predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Ipak, odluka gradskih vlasti i dalje ima dosta oponenata, koji smatraju da je prvi hrvatski predsjednik zaslužio ulicu i trg u užem dijelu gradske jezgre.

Isti, 8. travnja 1990. bio je povijesni dan i za Socijalističku Republiku Sloveniju jer su u njoj tog dana održani prvi slobodni, višestranački i predsjednički izbori. Nakon drugog kruga 22. travnja uvjerljivo su, s nešto više od 55 posto glasova, pobijedile stranke ujedinjene oporbe okupljene u DEMOS, a za predsjednika je u trećem krugu izabran Milan Kučan, dotadašnji šef slovenskog Saveza komunista.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.