Oko 130 tisuća ljudi koji su, prema nalogu Knina, evakuirani iz okupiranih područja Hrvatske došlo je na područje Republike Srpske na kojem do tada nije bilo ratnih sukoba. Hrvati i Bošnjaci svejedno su ondje cijelo vrijeme rata u BiH bili meta diskriminacije i maltretiranja.

Prvi Srbi iz Hrvatske stižu u Banja Luku već 3. kolovoza 1995. godine. Kada je idućih dana taj broj prerastao okvire stvarnih mogućnosti smještaja započeo je val nasilja nad Hrvatima i Bošnjacima koji su izbacivani iz svojih domova. Nikola Koljević, tadašnji potpredsjednik Republike Srpske, zapisao je promatrajući taj kaos u svoj dnevnik:

„Sve te ljude je jednostavno nemoguće smestiti, a mnogi, posebno oni mlađi koji dolaze direktno s ratišta ogorčeni su i traže svoja mesta, smatrajući da ga mogu i moraju sebi sami izboriti. Tako imamo problem, naročito u Banjaluci, što ti ljudi, najčešće u grupama, upadaju u stanove i kuće Muslimana i Hrvata, vređaju ih i često nasilno izbacuju. Gotovo je nemoguće da naša policija bilo šta uradi i pokuša uvesti red. Ti su ljudi s oružjem, spremni da se sukobe sa svakim tko im stane na put, u svom besu spremni su i da pljačkaju i ubijaju.

Deportacija Hrvata i Bošnjaka s tih prostora formalizirana je na današnji dan, 14. kolovoza 1995. godine. Tog dana Koljević je potpisao je odluku o prisilnoj deportaciji u Hrvatsku svih Hrvata i Bošnjaka iz Banja Luke i drugih naselja u zapadnoj Bosni. Radilo se ustvari o području Banjalučke biskupije na čelu koje se nalazio biskup Franjo Komarica koji je bio u kućnom pritvoru. I danas se taj mirotvorac neumorno zalaže za ostanak Hrvata Republici Srpskoj no svake nas godine povodom obljetnice ovog progona upoznaje s poražavajućim podacima o broju Hrvata u tom entitetu Bosne i Hercegovine.

Nakon što su opljačkani i poniženi Hrvati su u Hrvatsku dolazili najčešće preko iduća tri pravca – iz Srpca u Davor; iz Bosanske Gradiške u Staru Gradišku; iz Bosanskog Broda u Slavonski Brod. Samo u Sabirni centar Davor, čamcima je preko Save u razdoblju od 14. kolovoza do 17. listopada 1995. pristiglo 20.836 Hrvata i Bošnjaka, a ukupan broj protjeranih nedvojbeno je znatno veći. Najznačajniji doprinos istraživanju ove zanemarene teme dao je profesor Šimun Penava koji je napisao knjigu Davor – humano središte svijeta; Progon Hrvata i Muslimana iz banjalučkog područja 1995. 

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.