Dana 13. prosinca 1991. godine u potpapučkim mjestima Voćin, Hum, Kometnik, Bokane i Kraskovići počinjen je niz stravičnih zločina nad civilnim stanovništvom.
Krajem studenog ’91. hrvatske su snage započele operaciju oslobađanja okupiranih dijelova Papuka, kako s požeške, tako i s orahovačke odnosno slatinske strane. Svjesni da su pred porazom, domaći pobunjeni Srbi i pripadnici paravojne formacije „Beli orlovi“, prije povlačenja ubili su u tom kraju 36 osoba od kojih je velik broj ubijen na krajnje okrutan način. Bila je to kulminacija zločina nad Hrvatima u tom kraju koji su i prije 13. prosinca ubijani na okupiranom području. U svojoj knjizi „Slatina u Domovinskom ratu“ Miljenko Brekalo istaknuo je kako su među ubijenima tog dana bila i dvojica Srba, Mile Jorgić koji je ubijen za primjer drugim Srbima jer se nije htio povlačiti s neprijateljskim postrojbama u pravcu Pakraca te Stojan Nenadović, ostale žrtve bili su Hrvati.
Nakon krvavog pira pobunjeni Srbi i četnici napustili su Voćin u noći s 13. na 14. prosinca osvijetljeni plamenom gorućih kuća i drugih objekata. Pošteđena nije bila niti katolička crkva Pohoda Blažene Djevice Marije. Prema članku Miroslava Gazde „Srpski zločini u voćinskome kraju 13. prosinca 1991. godine“ objavljenom u zborniku radova „Voćin – crkva i svetište“ crkva je cijelo vrijeme služila kao arsenal oružja. U rano jutro 14. prosinca, točno u 3 sata i 15 minuta grupa vojnika JNA pod zapovjedništvom Milana Trbojevića crkvu je digla u zrak. Dijelovi zidova i kamene gromade pronađene su kasnije i pola kilometra od mjesta eksplozije, a neeksplodirane granate preplavile su središte Voćina. Voćinski župnik zabilježio je u kronici kako se eksplozija čula u radijusu od 30 kilometara te istaknuo kako je začudo iznad zgarišta ostao stajati dio tornja poput prsta koji opominje one koji su počinili zločin u Voćinu.
Idućeg dana hrvatske su snage ušle u napuštena sela gdje su ih zatekli stravični prizori. Žrtve tog masakra, kao i onih učinjenih 3. i 6. prosinca, njih 43 pokopane su 18. prosinca u Slatini, a sprovod je vodio kardinal Franjo Kuharić.
Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.