Nakon što je u srpnju 1993. otvoren pontonski most kod Maslenice koji je povezao Dalmaciju s ostatkom Hrvatske uslijedili su topnički udari neprijateljske Srpske vojske Krajine. Od kolovoza 1993., pa sve do kraja godine, topnički udari po pontonskom mostu bili su učestali.
Po mostu kojim su prometovali civili najčešće je gađano sa šireg područja Karina i Kruševa odnosno Meke Drage, a pobunjeni Srbi su ispaljivali projektile iz topova 76 mm i 100 mm, haubica 122 mm i tenkova. Zapovjednici pobunjenih Srba, na sebi svojstven način, slavljenički su promovirali prvo veće oštećenje pontonskog mosta što nam u monografiji Planinske satnije Velebit otkriva povjesničar Tomislav Šulj.
Naime zapovjednici svih korpusa Srpske vojske Krajine poslali su „čestitke povodom rušenja mosta Maslenica“ Komandi 7. korpusa, a ovi su pak čestitke objedinili i proslijedili podčinjenim postrojbama u svrhu dizanja morala. Divljenje zapovjednika 21. kordunskog korpusa Srpske vojske Krajine, pukovnika Čedomira Bulata, pokazuje oduševljenje kojim su se visoki oficiri neprijateljske vojske obratili zapovjednicima 7. korpusa:
„Vašim preciznim, ekonomičnim i efikasnim dejstvom 02.08.1993. god. na dan sv. Ilije po pontonskom mostu Maslenica i drugim ciljevima udaren je pečat na odlučnost srpskog naroda Krajine da brani i odbrani svoju otadžbinu“.
Samo do kraja 1993. godine pontonski most pogođen je granatama gotovo 40 puta, što dovoljno svjedoči o namjerama srpskih pobunjenika. Oni su nastavili ispaljivati granate, doduše u puno manjem omjeru, i sljedeće godine, te je most iznova trpio izravne pogotke, od kojih su neki izazvali ozbiljnija oštećenja.
Pobunjeni Srbi shvatili su da zbog konstrukcije objekta i truda vrijednih djelatnika čak ni s više izravnih pogodaka ne mogu potopiti most te su sve češće počeli gađati velika vozila na prilazima mostu, što je rezultiralo materijalnom štetom, ali srećom bez ljudskih žrtava.
Promatranje topničkih položaja od strane pripadnika Planinske satnije Velebit izravno je pomoglo sigurnosti gradnje i kasnijeg prometovanja pontonskim mostom. Tako bi u pravilu na svaki takav napad hrvatsko topništvo uzvraćalo istom mjerom u smjeru otkuda su bili upućeni udari.
Borna Marinić
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.