Selo su početkom rujna 1991. bez otpora okupirali pobunjeni Srbi iz susjednih sela. Kako su Kostrići brdsko zabačeno selo, prometno izolirano, stanovništvo je u prva dva mjeseca uglavnom bilo pošteđeno nasilja, no ne i pljačke. U jutro 15. studenoga 1991. u Kostriće su iz više smjerova ušle tri skupine pripadnika Jedinice milicije za posebne namjene ‘Kaline Komogovina’, Ministarstva unutrašnjih poslova SAO Krajine i poubijale sve stanovnike koje su zatekli. Među 15 ubijenih bila su i djeca, dvojica braće, jedan od dvije i jedan od četiri godine – Tomislav Jurić i Dario Jurić.

Najstarija žrtva, Petar Bašić imala je 93 godine. Nakon počinjenog pokolja civilnog stanovništva, zločinci su selo Kostriće potpuno spalili, a vrijednu pokretnu imovinu otuđili. Danas je od toga sela na Banovini ostao samo toponim. Povjesničar Jakša Raguž o tragediji Kostrića napisao je knjigu „Kostrići – najtužnije selo u Hrvatskoj“.

U njoj je opisao i tragičnu sudbinu šesnaeste žrtve ovog stravičnog pohoda, Zlatka Jurića:

„Zlatko, koji se spletom okolnosti tu jutro zatekao izvan sela, u jednome je trenutku izgubio majku, ženu, dva mala sina, svekra i svekrvu te tetku. To ga posve psihički slomilo i izgubio je volju za životom te se predao srpskim milicijskim specijalcima. Nakon mučenja je likvidiran. Tijelo mu do danas nije nađeno, no poznato je ime jednoga od specijalaca koji su ga odveli u smrt. To je Zdravko Matijašević zvani ‘Žabac’ iz kostajničkoga sela Donja Velešnja.“

Do današnjeg dana je identificirano samo sedam žrtava, a tijela pojedinih žrtava do danas nisu pronađena jer su spaljena. U svojoj bazi u partizanskome Spomen-domu ‘Kaline’, koji se nalazi u krugu manastira Srpske pravoslavne crkve u kostajničkome selu Komogovina održano je slavlje, na kojem su se hvalili tko je što napravio u Kostrićima.

Za jedan od najgorih ratnih zločina u Domovinskom ratu, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je 2016. godine optužnicu protiv devetorice državljana Republike Srbije no nitko od okrivljenika nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.