Nakon što je Zadar početkom listopada 1991. godine obranjen Zapovjedništvo sektora Zadar na današnji je dan 1991. izdalo zapovijed o preustroju 112. zadarske brigade Zbora narodne garde. Pripadnici tadašnjih rajonskih štabova Istok, Centar i Zapad, koji su izvodili blokadu vojarni i držali crtu obrane grada Zadra od Ploče preko Sokinog i Bilog briga do Bokanjca, tako su okupljeni u novoosnovani Samostalni gradski bataljun Zadar kojim je zapovjedao Šime Glavan.
Od pripadnika štaba Istok ustrojava se 1. pješačka četa s crtom obrane od Ploče i Sokinog briga do Jadranske magistrale, odnosno ulaza u grad iz pravca Crnog. Od pripadnika štaba Centar ustrojava se 2. pješačka četa s crtom obrane od Jadranske magistrale preko Bilog briga do Vidilice iznad Plovanije, a od pripadnika štaba Zapad, 3. pješačka četa s crtom obrane od Bokanjca do Vidilice. Bataljunu je pridodan vod bestrzajnih topova i ZIS M-42 čija je zadaća bilo obrana od neprijateljskog oklopa.
Svečanu prisegu pripadnici bataljuna položili su na prvoj crti bojišnice, na Bilom brigu u predahu između svakodnevnih neprijateljskih napada kako na crtu obrane tako i na sam grad. U to vrijeme glavnu snagu neprijatelja čine ročni vojnici koji, pak svakodnevno bježe na hrvatsku stranu. To neprijatelja prisiljava na postupno povlačenje prema tzv. Državnoj šumi, Musapstanu i mjestu Crno, tako da pripadnici 3. čete pomiču položaje na Čubrijan i drže crtu sve do Bilog briga.
Tijekom studenoga 1991. nekoliko pripadnika 2. čete samoinicijativno odlazi u Rijeku i riskirajući svoje živote, iz minirane vojarne JNA na Grobničkom polju izvlači desetak minobacača 82 i 120 mm, bestrzajne topove zajedno s većom količinom streljiva. Oružje se za bojevu uporabu osposobljava u tvornici SAS i vojarni K3, nakon čega je formirana minobacačka četa bataljuna.
Zanimljivo je da je Gradski bataljun u cijelosti izvodio obranu, smješten u talijanskim fortifikacijskim objektima, velikim podzemnim bunkerima napravljenih za okupacije grada Zadra nakon potpisivanja Rapalskog ugovora. Pripadnici bataljuna, istaknuli su jednom prilikom za Zadarski list da su im talijanski bunkeri spasili mnogo života.
Posebnost ratne priče Gradskog bataljuna je i u tome što je u njegovom sastavu bio veliki broj maloljetnih pripadnika koji su zadaće izvršavali ravnopravno sa starijim suborcima. Poseban doprinos dale su i žene koje su bile angažirane na poslovima veze i saniteta te provele mjesece na prvoj crti u rovovima i talijanskim bunkerima. Zanimljivo je, također da je u Gradski bataljun bio uključen i vod zadarske Elektre i bataljunska vojna policija. Godine 1992. dolazi do rasformiranja Bataljuna, a većina njegovih pripadnika nastavila je ratni put u drugim postrojbama Hrvatske vojske dajući nemali doprinos u konačnom oslobađanju Hrvatske.
Borna Marinić / Foto: HKM
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.