Na današnji dan 1990. godine pedeset djelatnika Stanice javne sigurnosti Knin uputilo je otvoreno pismo saveznom sekretaru unutrašnjih poslova Petru Gračaninu. Tih 50 milicajaca izjavilo je da ne žele prihvatiti nova obilježja na uniformama, koja ih asociraju na NDH. U pismu je navedeno i da kninski policajci na ovaj način žele srpskom stanovništvu na kninskom području pokazati „da nismo izdajice svoga roda, da ostajemo njihova narodna milicija”.
Osim neutemeljenih optužbi protiv novih hrvatskih vlasti za “ustaštvo”, čini se da je najvažnija poruka pisma bila ona srpskom narodu da lokalna policija neće poštovati legalno izabrane hrvatske vlasti. To je nekoliko godina kasnije potvrdio i Milan Martić, ustvrdivši da je rad pojedinih pripadnika Stanice javne sigurnosti Knin na pripremi pobune započeo godinu dana prije nego što je upućeno pismo Gračaninu, te da je objavljivanje pisma prvenstveno bilo namijenjeno srpskom narodu kojem se htjelo pokazati da će, kada zatreba, kninska policija biti na strani svoga naroda, a ne hrvatskih vlasti.
3. srpnja 1991. na Trgu bana Josipa Jelačića i ispred Sabora Republike Hrvatske u Zagrebu okupili su se roditelji, braća i sestre mladića koji služe JNA, ne samo u ratom zahvaćenoj Sloveniji nego i u drugim republikama, sa svijećama i transparentima, tražeći povratak svoje djece u Hrvatsku. Drugoga dana, 4. srpnja u pratnji oficira, dva autobusa zagrebačkih roditelja i šest autobusa beogradskih roditelja krenulo je u kasarne Ljubljane, Vrhnike, Postojne i Pule tražeći da im se djeca vrate kućama. Izmanipulirani, bez rezultata, vratili su se kućama. Prosvjedi roditelja s istim željama i zahtjevima održali su se od 2. do 4. srpnja u svim gradovima zemlje.
Na današnji dan 1993. godine nakon nekoliko projektila upućenih na postrojbe HV-a na vranskom dijelu biogradske bojišnice, pobunjeni Srbi su iz svojih uporišta u Kakmi i Lišanima Tinjskim uputili osam projektila na priobalna mjesta u biogradskoj općini. Također, neprijatelj je sa svojih uporišta kod Brčkog, nakon gotovo jednoipomjesečnog primirja, topničkim projektilima napao Gunju u županjskoj Posavini.
Pobunjeni Srbi na sinjskoj bojišnici sa Srbima pristiglim iz Srbije i BiH oružano su napadali postrojbe HV-a na položajima planine Svilaje te civilna naselja. Srbi su oko 22 sata ispalili jednu topovsku granatu na Skradin. Muslimanske snage i dalje su napadale hrvatska naselja oko Žepče, Maglaja i Zavidovića. Napadali su i sela u Prozorskoj općini Uzdol, Juriće i Ljubunce.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.