Ondje je 1942. osnovana partizanska ratna mornarica, a iduće godine priključio joj se još maloljetni Sveto Letica. Nakon Drugoga svjetskog rata ostao je u Jugoslavenskoj ratnoj mornarici. Završio je najviše vojne škole, obnašao niz zapovjednih dužnosti i naposljetku 1986. stekao čin admirala i otišao u mirovinu. Još 1988. Sveto Letica javno se suprotstavio jugoslavenskom vojnom vrhu i njegovoj potpori srpskom nacionalizmu, a zbog njegovih istupa bila mu je oduzeta i mirovina.

Slobodna Hrvatska bila je i njegov san. Izbijanjem Domovinskog rata reaktivirao se i stavio na raspolaganje hrvatskom vodstvu. Predsjednik Franjo Tuđman u rujnu 1991. imenovao ga je zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice koja se u to vrijeme sastojala od malog broja plovila. 

„Ja sam osjetio da ja, kao Hrvat, da moram, u ovoj situaciji, da stavim na raspolaganje svoje skromne mogućnosti kao profesionalac, vojnik i mornar, za dobrobit Hrvatske Republike i da doprinesem koliko mogu da se sloboda, nezavisnost i suverenitet Republike Hrvatske što prije ostvari i zaštiti i da se hrvatska teritorija oslobodi od Miloševićevog imperijalizma koji je svestrano podržan od bivše jugosoldateske i ovih bandita koji žare i pale s njima skupa po Slavoniji i Baranji, Baniji i u ovom dijelu Dalmacije“, rekao je u jednom od intervjua admiral Sveto Letica.

Jugoslavenska narodna armija tada je imala potpunu prevlast na moru, blokirala je hrvatske luke i pomorski promet te gađala ciljeve duž Dalmacije. Ubrzo su slijedile prve akcije u kojima su zarobljeni ratni brodovi i streljivo te ustrojene obalne topničke bitnice koje su se pokazale iznimno važnima, posebice u odlučujućoj bitci kod Splita u studenome 1991. godine. U samo dva mjeseca admiral Letica uspio je od novorođene mornarice stvoriti dostojnog protivnika Jugoslavenskoj ratnoj mornarici koja se povukla u Crnu Goru te na Vis i Lastovo.

„Zahvaljujući pravodobnim pripremama, hrabrosti i odlučnosti da ostanu svoji na svome obranjen je Split. Bili smo spremni i na nove napade, ali porazili smo neprijatelja u svakom pogledu. Pala je njihova bahatost i šepurenje našim morem.“, kazao je tad „Barba“ kako su nazivali Leticu.

Do svibnja 1992. godine, pod zapovjedništvom admirala Letice, Hrvatska je uspostavila kontrolu nad svojim teritorijalnim morem. Iako je to značilo smanjenje ratnih aktivnosti, mornarica se nastavila modernizirati. To je pokazala u združenoj vježbi zrakoplovstva i mornarice „Posejdon 94“. Poslije oslobađanja Hrvatske, Sveto Letica umirovljen je 1996. u činu stožernog admirala, a do danas je ostao njegov jedini nositelj. Preminuo je u studenome 2001. Od 2017. godine splitska vojna luka Lora, sjedište Hrvatske ratne mornarice, nosi njegovo ime.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.