Donosimo pregled najvažnijih događaja koji su se dogodili 7. siječnja 1991. i 1992. godine.
Na današnji dan 1991. godine u Šidskim Banovcima na pravoslavni Božić u Srijemu je osnovano Srpsko nacionalno vijeće za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem. Slavonija, Baranja i za padni Srijem proglašeni su tom prilikom iskonskim dijelom srpske zemlje
Istog dana njemački listovi su objavili da u sljedećim danima treba računati s oružanim sukobima između Hrvata i Srba”. Najugledniji njemački dnevnik ,,Frankfurter Allgemaine Zeitung” tu je prognozu stavio čak u naslov i to na prvom stupcu prve stranice. Inače, u izvještajima se navodi da javne zgrade u Kninu čuvaju „srpski specijalci” te da je kninski radio pozvao „srpske rezerviste” da se jave u novoosnovanu policiju. Također se navodi da je „Šef vlade autonomne srpske oblasti Babić” obavijestio hrvatsku vladu da njegov sekretarijat unutrašnjih poslova preuzima sve ingerencije te da su upute i naređenja hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova „bez pravne snage u deset srpskih općina u Hrvatskoj.“ Također se ističe da je u Zagrebu kazano da će oružani ustanak Srba biti vrlo brzo skršen.
Da potezi krajiškog vodstva neće ostati samo na riječima pokazao je događaj koji se tog dana dogodio na cesti Lički Osik – Titova Korenica između Ljubova i Bunića. Ondje je radnika „Industrogradnje” Mirka Hećimovića teško je ranila straža s barikada, pucajući u njegov osobni automobil. Postavljene su nove prepreke na cestama u Lici, a u Titovoj Korenici sve je više naoružanih civila.
Na današnji dan 1992. godine JNA i srpski pobunjenici na osječkom području nastavili su kršiti sporazum o prekidu vatre. Iz Sarvaša i Klise otvorena je minobacačka vatra na osječki južni dio, a iz Stare Tenje pucalo se u smjeru Poljoprivrednog fakulteta. Na novogradiškom ratištu oko šest sati, po položajima Hrvatske vojske u Goricama otvarana je vatra iz pješačkog naoružanja. Na vinkovačko-vukovarskom ratištu neprijatelj je više puta, uglavnom noću, kršio primirje. Pojedinačna pucnjava iz pješadijskog oružja bila su glavna obilježja na karlovačkom i dugoreškom ratištu. Sela na tom području pljačkali su crnogorski rezervisti pristigli iz Nikšića.
Na sisačkom području agresor je pet puta prekršio primirje. Napadnuti su Sunja, Vurot i Komarevo. U Češkom Selu kod Petrinje dvanaest časnika Promatračke misije Europske zajednice, koji su razgovarali s predstavnicima komande petrinjskoga garnizona, zadržali su i maltretirali srpski pobunjenici pri povratku u Sisak. Učestalom paljbom iz automatskog oružja, snajpera i teških mitraljeza sve ozbiljnije se narušava primirje na zadarskom području. Na sinjskom ratištu agresor je pojedinačnom vatrom iz nastojao isprovocirati hrvatsku vojsku. Na području Hidroelektrane «Peruča» još uvijek je bilo kritično; Sinjani su uputili zahtjev 9. korpusu JNA u Kninu da dopusti pregled ispravnosti brane na Peruči no odgovor nisu dobili. JNA i srpski pobunjenici na šibensko-drniško-stankovačkoj fronti sve učestalije su kršili primirje te provokacijama pokušavali izazvati sukobe većih razmjera. Izvedeni su topnički napadi i na skradinsko zaleđe.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.