Ova operacija koja je bila bitan preduvjet za uspješno izvođenje operacije „Oluja“ započela je nakon što je tri dana ranije potpisan Splitski sporazum između Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića o suradnji. Osim što je bilo bitno stvoriti preduvjete za oslobađanje Knina, njezin cilj bio je i zaustaviti neprijateljsku ofenzivu na Bihać kako se ne bi ponovila Srebrenica te zauzeti Grahovo i Glamoč. Nositeljice napadnih djelovanja bile su 4. i 7. gardijska brigada Hrvatske vojske kojoj su značajnu potporu pružili dijelovi 1. gardijske brigade kao i 81. gardijske bojne Virovitica, 1. Hrvatskog gardijskog zdruga, 114. brigade Hrvatske vojske te postrojbe HVO-a i Specijalne policije MUP-a Herceg Bosne.

U početku napada Vojska Republike Srpske pružila je jak otpor no zbog značajnijeg angažmana na osvajanju Bihaća srpska obrana Bosanskog Grahova i Glamoča bila je nedostatna za dulju obranu. Činili su je uglavnom neiskusni vojnici, Srbi iz Hrvatske ili Bosne i Hercegovine koji su ranije izbjegli u Srbiju, gdje su mobilizirani i vraćeni na ratište. Opskrba ovih malobrojnih snaga bila je iznimno loša; topništvo SVK na Šatoru ostalo je bez streljiva, a oskudijevalo se gorivom, pa čak i hranom.

Nakon što je 28. srpnja oslobođeno Bosansko Grahovo, presječen je put Knin – Drvar koji vodi prema Banji Luci. Time je Knin i cjelokupno područje Dalmacije pod okupacijom izgubilo najvažniju prometnicu i našlo se poluokruženju. Zavladala je panika jer se očekivao napad hrvatskih snaga iz pravca Zadra i Splita, a nikako iz zaleđa tako da je na području Republike Srpske Krajine proglašeno ratno stanje, a idućeg dana stanovništvo se počelo povlačiti prema Bosni.

Operacijom „Ljeto ’95“ oslobođeno je ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema Bosni i Hercegovini. Time su stvoreni su preduvjeti za oslobađanje Knina, sjeverne Dalmacije i Like što je realizirano u operaciji „Oluja“ koja je započela par dana kasnije.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.