Od 75 odbornika nazočna su bila njih 52. Od 23 odsutna čak 15 bili su Hrvati. Osim odbornika sjednici su prisustvovali i gosti među kojima je bio i predsjednik lokalnog ogranka Srpske demokratske stranke Veljko Džakula. Iako nije bio odbornik u Skupštini općine aktivno je sudjelovao na sjednici. Čak je izjavio da će se srpski narod izdvojiti iz Hrvatske ukoliko dođe do razdruživanja s Jugoslavijom i da će se pripojiti SAO Krajini i da nema nikakvog govora o bilo kakvoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju pokušava nametnuti hrvatsko vrhovništvo. Osim toga u raspravi koja je trajala pet sati moglo se čuti kako hrvatska Vlada ne priznaje druge religije osim katoličanstva te da izvršava ono što joj naredi Vatikan.

Među brojnim zahtjevima isticali su taj da se broj policajaca na području općine svede na broj od prije dolaska HDZ-a na vlast te da se razoružaju civili koji su nelegalno naoružani po jednonacionalnoj liniji. Pored toga zbog nezadovoljstva programom HTV-a izrazili su želju da stanovništvo općine prestane plaćati pretplatu. Uglavnom oni su ustvrdili da je srpski narod u općini Pakrac ugrožen i da zbog toga traže pripojenje općine Pakrac SAO Krajini. Druga stvar koju su zatražili bilo je pripajanje odnosno da policijska postaja u Pakracu bude stavljena pod nadležnost SUP-a SAO Krajine, dakle policije pobunjenih Srba koja je osnovana u siječnju 1991. Svemu tome pokušala se oduprijeti nekolicina odbornika predvođena predsjednikom Skupštine Milanom Božićem, po nacionalnosti Hrvatom no bezuspješno. Obje stvari su izglasali te odbacili rezolucije hrvatskog Sabora.

Bilo je jasno da su rezolucije Sabora bila samo povod za nešto što se spremalo dulje vremena. Naime ranije te godine u susjednim općinama proveden je nelegalan referendum o pripajanju pakračkoj općini. Naselja većinski naseljena srpskim stanovništvom, u općinama Slavonska Požega, Novska i Nova Gradiška na tim referendumima odlučila su se za priključenje općini Pakrac. Dakako lokalne općinske vlasti nisu imale ingerencije za promjenu teritorijalno-administrativnog ustroja i granica općina pa ti pokušaji prekrajanja granica općina nisu uspjeli.

Nakon odluke o pripajanju Pakraca Kninu počinju rasti napetosti u samom gradu koje su kulminirale 1. ožujka 1991. kada su razoružani policajci hrvatske nacionalnosti od strane svojih kolega Srba. Zagreb nije mogao dopustiti da se u zapadnoj Slavoniji dogodi novi Knin i već idućeg dana specijalne snage hrvatske policije ušle su u grad i vratile ga pod ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Ne bez krvi, ali srećom bez žrtava. Bio je to događaj koji je dao naslutiti da će se Hrvatska teškom mukom izboriti za slobodu i samostalnost.

Borna Marinić / Foto: HKM

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.