U proljeće 1991. godine postalo je jasno kako je Borovo Selo postalo jedno od najvećih kriznih žarišta u Hrvatskoj. To mjesto na obali Dunava ostati će upamćeno kao mjesto ubojstva dvanaestorice hrvatskih policajaca na samom početku Domovinskog rata. Nakon 2. svibnja situacija se nakratko primirila. Sredinom mjeseca svibnja zapovjednik Teritorijalne obrane Borova Sela koji je vodio napad na hrvatske policajce utopio se u Dunavu pod sumnjivim okolnostima. U međuvremenu Hrvatska strana sprema se za obranu. U lipnju je u Opatovcu kraj Vukovara osnovana 4. bojna 3. A brigade Zbora narodne garde koju su obučavali pripadnici Bojne „Zrinski“ te 1. A brigade „Tigrovi“.

Iako je dolazak mirovnih snaga UN-a na područje zapadne Slavonije u proljeće 1992. nagovijestio mirnije dane oni nisu došli tako skoro. Na brdima iznad Novske, prvoj crti bojišnice provokacije su bile svakodnevnica. Eksplozije u minskim poljima, snajperska vatra kroz krošnje drveća, detonacije tromblonskih mina, samo su neke od uspomena koje iz tog razdoblja rata nose hrvatski vojnici koji su ondje držali položaje. Među njima bili su brojni pripadnici 65. samostalnog bataljuna Hrvatske vojske Ivanić-Grad.

Na današnji dan, 2. srpnja 1991. godine Zagrepčani su pokušali zapriječiti odlazak tenkova Jugoslavenske narodne armije iz vojarne "Maršal Tito" na Sloveniju.

Na današnji dan 1991. Stipe Mesić napokon je izabran za predsjednika Predsjedništva SFRJ. Pod njegovim predsjedanjem Predsjedništvo SFRJ razmatralo je aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u Sloveniji te usvojilo zaključke u šest točaka: 1. odmah i bezuvjetno prekinuti sukobe; 2. osloboditi sve pripadnike JNA i članove njihovih porodica, pripadnike saveznog sekretarijata unutrašnjih poslova, carine i drugih saveznih organa, kao organa Republike Slovenije koji su lišeni slobode; 3. odmah omogućiti deblokiranje i vraćanje materijalnih sredstava JNA, SSUP-a i drugih saveznih organa, osigurati nesmetano opskrbljivanje jedinica JNA i SSUP-a namirnicama, vodom, sanitetskim materijalom, gorivom i dr.; 4. odmah povući oružane sastave Republike Slovenije na njihove matične lokacije, jedinice JNA u njihove garnizone, pripadnike SSUP-a u njihova odredišta; 5. omogućiti nesmetani rad i funkcioniranje saveznih organa; 6. Predsjedništvo će kontinuirano pratiti provođenje tih zaključaka.

Na današnji dan 1991. Stipe Mesić kao ustavni predsjednik, a potpisan kao predsjednik Predsjedništva SFRJ, uputio je „Odluku i priopćenje za domaću i inozemnu javnost”. „Odluka i naredba" upućena je i štabu Vrhovne komande JNA, vladi Jugoslavije, predsjednicima republika i Vijeću Europske zajednice.

Na današnji dan 1991. sjednica Predsjedništva SFRJ odgođena je zbog postavljanja novih uvjeta predstavnika Srbije, njezinih pokrajina i Crne Gore u Predsjedništvu SFRJ. Za svoj pristanak za proglašenje Stipe Mesića predsjednikom iz Predsjedništva traže da Hrvatska i Slovenija odustanu od donesenih akata o razdruživanju.

Na današnji dan 1991. hrvatski premijer Josip Manolić sazvao je sjednicu Vlade, na kojoj je razmotrena situacija nakon agresije i zločina JNA u pokušaju okupacije Slovenije te agresivnih aktivnosti u Hrvatskoj i posebice u Osijeku. Vlada je zaključila da su brutalnom vojnom intervencijom povučeni zadnji potezi u procesu raspada Jugoslavije, čime su osnaženi zahtjevi za ubrzanjem postupaka razdruživanja. Republika će Hrvatska odmah intenzivirati aktivnosti usmjerene prema međunarodnom priznanju.

Na današnji dan 1991. u Zagrebu je održana 10. sjednica Vrhovnog državnog vijeća koju je sazvao predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Ocijenjeno je da je JNA u glinskim događajima dan ranije onemogućila obračun pripadnika MUP-a s pobunjenim Srbima te je zatraženo povlačenje JNA u vojarne. Odbačeni su zaključci Predsjedništva i vlade SFRJ te je osuđena agresija i pokušaj trajne okupacije Republike Slovenije.

Na današnji dan 1991. nakon dramatične sjednice dan ranije, vlada Jugoslavije održala je još jednu sjednicu na kojoj je razmotrena aktualna politička situacija u zemlji i saslušani su izvještaji nadležnih resora o provođenju svojih odluka, donijetih povodom mjera Skupštine Republike Slovenije, napose vezanih uz vanjske granice SFRJ, funkcioniranje carinske službe kao jedinstvene jugoslavenske službe i obavljanje kontrole leta Savezna vlada predložila je tromjesečni moratorij, to jest tromjesečnu odgodu realiziranja hrvatskih i slovenskih odluka o razdruživanju. Vlada je, također, inzistirala na neodgodivom konstituiranju drukčije jugoslavenske zajednice i deblokadi Predsjedništva da bi ono preuzelo funkcije vrhovne komande i spriječilo autonomno ponašanje armije.

Na današnji dan 1991. premijer Jugoslavije Ante Marković sazvao je hitnu sjednicu savezne vlade u punom sastavu. Na dnevnom redu bila je situacija nastala osamostaljenjem Slovenije i Hrvatske. Nakon rasprave zaključeno je da - Odluke Skupštine Slovenije od 25. lipnja 1991. znače političko-pravno i faktično izdvajanje iz Jugoslavije kao i odluke Sabora Republike Hrvatske o otpočinjanju tog procesa. Te su odluke jednostrani akti donijeti mimo dogovora s drugim konstitutivním činiocima Jugoslavije te su zbog toga nelegalne i nelegitimne, a sve posljedice tih akata ništavne.