Ova bojna kasnije nazvana „Banska legija“ prva je ustrojena postrojba Zbora narodne garde na širem Karlovačkom području. Duga Resa nije bila slučajno odabrana. Taj kraj u hrvatskoj povijesti stoljećima je odolijevao napadima raznih osvajača te očuvao opstojnost i njegovao domovinske vrijednosti. U tom gradiću na današnji dan okupilo se 115 dragovoljaca koji su potpisali ugovore o pristupanju u aktivni sastav ZNG-a. Oni su pristigli iz policijskih postaja Duga Resa, Slunj, Karlovac, Ozalj i Ogulin kao i iz specijalne policije iz Lučkog i Rakitja.

Već 25. lipnja, „Banska legija“ organizirala je postrojavanje i mimohod ulicama Duge Rese te je, u gradu u kojem je živio velik broj oficira JNA, pokazala da je hrvatski narod spreman oduprijeti se velikosrpskoj agresiji. Tijekom prvih mjeseci bojna je bila angažirana na prihvatu ročnih vojnika prebjeglih iz JNA. Dio ih je upućen u sabirna središta u Zagreb ili kućama, dok je određen dio dragovoljno pristupio 3. bojni 2. gardijske brigade. 

„Banska legija“ držala je borbene položaje od sela Siča pa sve do sela Rečice. Važni položaji bili su brdo Vinica, sela Belajske Poljice, Ladvenjak, Selišće Sunjsko, Mejaško Selo, Gornji i Donji Velemerić i Barilović. Osim na prvoj crti obrane Karlovca njezini su pripadnici sudjelovali u obrani Topuskog i Slunja nakon čijeg se pada u studenom 1991. godine bojna u cijelosti smjestila na karlovačko-dugoreškom bojištu. Osim toga sudjelovala je i u zauzimanju brojnih karlovačkih vojarni koje su bile ozbiljna prijetnja sigurnosti građanima Karlovca i okolice. Najteže dane bojna je proživjela u listopadu 1991. kada je uz pomoć pričuvnih brigada zaustavila neprijatelja u Turnju, nadomak Karlovca.

Uoči Božića bojna se iz Duge Rese premjestila u vojarnu u Dugom Selu. Tijekom 1992. njezini pripadnici sudjeluju u borbama na livanjskom, dubrovačkom i brodskoposavskom području. Početkom 1993. bojna se seli u vojarnu „Žažina“ nedaleko Petrinje te drži položaje na crti bojišta u Glinskoj Poljani i Slani, a u ljeto dio ljudstva predvođen Ivanom Mandićem odlazi na mostarsko bojište. Početkom 1994. uslijedila je nova selidba u vojarnu „Petruševac“ u Zagrebu, a ta je godina iskorištena za popunu i obuku.

Stečena znanja i vještine pripadnici 3. bojne 2. brigade iskoristili su u oslobodilačkim operacijama „Bljesak“ i „Oluja“. Svoj ratni put „Banska legija“ završila je u neuspješnoj operaciji „Una“ u rujnu 1995. godine. 44 njezina pripadnika položila su svoj život u Domovinskom ratu na oltar Domovine.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.