Nakon prvih višestranačkih demokratskih izbora u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj na kojima je pobjedu odnijela Hrvatska demokratska zajednica dio Srba u Hrvatskoj nije prihvatio novu vlast. Takav slučaj bio je i u tadašnjoj općini Podravska Slatina odnosno današnjem gradu Slatina. Već u listopadu ’90. Srbi su se okupili na središnjem gradskom trgu te pokušavaju oduzeti naoružanje od pričuvnog sastava policije. Tenzije su s vremenom rasle, početkom iduće godine na Hrvatskom domu u središtu slatine Srpska demokratska stranaka istaknula je srpsku zastavu, a 4. kolovoza 1991. dolazi i do oružanog napada pobunjenih Srba koje je pomagala JNA. Minobacačka vatra otvorena na grad s obližnjih brda unijela je nemir među građane tog slavonskog gradića.

Idućeg dana, 5. kolovoza, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske donijelo je Odluku o formiranju 64. Samostalnog bataljuna Zbora narodne garde sa sjedištem u Slatini. Deset dana kasnije, odnosno na današnji dan 1991. godine Krizni štab općine Podravska Slatina na blagdan Velike Gospe osnovao je 64. Samostalni bataljun. Formacijska struktura predviđala je 800 pripadnika no u početku ih je bilo manje zbog nedostatka naoružanja. Kako se broj naoružanja povećavao tako je rastao i broj ljudstva. Za zapovjednika je imenovan profesor Ivan Roštaš koji je mjesec dana ranije imenovan na mjesto zapovjednika Teritorijalne obrane Podravske Slatine. U knjizi Pismo ratniku prisjetio se tih dana:

„Tijekom kolovoza stizala nam je pripomoć iz Virovitice, Orahovice i Valpova, a vod iz Bjelovara desetak je dana bio smješten u Slatini i sudjelovao u obrambenim akcijama. Iz zaustavljenih kompozicija vlakova u Slavonskom Brodu 3. rujna dobili smo dva topa, tri minobacača, jedan Browing i nešto streljiva. Sredinom kolovoza s novopridošlim dragovoljcima vršena je kratka obuka, osobito u rukovanju minsko-eksplozivnim sredstvima i puškama. Postavljena je kružna obrana grada s ukopanim i maskiranim položajima, a prometni su prilazi fortifikacijski zapriječeni. Osim izviđanjem neprijateljskih položaja, važne informacije o neprijatelju i njegovim snagama dobivali smo od Hrvata izbjeglih iz Voćina. Na svim komunikacijama prema tom mjestu 18. kolovoza teroristi su postavili čuvane barikade, a hravtskom je pučanstvu zatečenom na tom prostoru zabranjeno napuštanje mjesta.“

Zajedno s policijom 64. Samostalni bataljun pokušao se probiti do napadnutih potpapučkih sela početkom rujna no nisu uspijeli spriječiti pokolj u selima Balinci, Četekovac i Čojlug. Nakon te tragedije koja je potresla cijelu Slavoniju bataljunu pristupa sve više dragovoljaca, a uskoro je sredinom mjeseca zauzet niz karaula uz Dravu te vojarna u samoj Slatini nakon čega dragovoljci dolaze do prijekopotrebnog naoružanja, a zapovjednikom bataljuna postaje Željko Žeželj. Na koncu je broj pripadnika dosegao brojku od oko 1100 gardista. Koncem listopada 1991. godine 64. Samostalni bataljun prerastao je u 136. brigadu Hrvatske vojske Slatina.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.