Dereza je selo koje je bilo naseljeno srpskim stanovništvom. Nalazi se sjeverno od Pakraca i bilo je na glasu kao jedno od najekstremnijih, a i sam vođa pobunjenih Srba, Veljko Đakula, rodom je iz Dereze. Osim ekstremnosti svojih stanovnika, Dereza je bila poznata i po svom strateškom značaju, s obzirom na to da je oslobađanjem Dereze bio otvoren put prema Kusonjama, još jednom poznatom neprijateljskom uporištu. Također, pobunjenici iz Dereze i Kukunjevca radili su velike probleme hrvatskim snagama konstantnim upadima u koridor sjeverozapadno od Pakraca koji je nominalno bio pod hrvatskom kontrolom, ali početkom ratnog sukoba one nisu bile dovoljno brojne. Isto tako, iz tog pravca je prijetila opasnost od okruživanja Pakraca što se već i dogodilo 6. listopada 1991. godine.

Sama akcija oslobađanja Dereze kodnog naziva „Maslačak“ započela je 16. prosinca 1991. godine i trajala je sve do 24. prosinca 1991. godine zbog jakog otpora neprijatelja. U napadu su sudjelovale brojne hrvatske postrojbe: badljevačka 4. satnija pakračkog 76. samostalnog bataljuna HV-a, čakovečki 54. samostalni bataljun HV-a, 1. satnija varaždinske 1. bojne 104. brigade HV-a, Specijalne postrojba MUP-a RH „Merčep“, tenkovska satnija bjelovarske 105. brigade HV-a, artiljerija 104. brigade i Samostalna baterija 122 mm „Gvozdike“. 

Prema Gornjim, Srednjim i Donjim Grahovljanima koji se nalaze na lijevom boku napada išli su virovitička 127. brigada HV-a, grubišnopoljski 77. samostalni bataljun HV-a i siračka satnija 52. samostalnog bataljuna HV-a iz Daruvara. Nakon mnoštva bezuspješnih pokušaja, 24. prosinca 1991. godine, badljevačka satnija ulazi u zaseok Veliku Derezu, postrojba „Merčep“, varaždinska satnija i dva voda Samostalne ludbreške satnije ulaze Srednju i Malu Derezu koja je oslobođena dan ranije dok u isto vrijeme hrvatske snage oslobađaju i Grahovljane. Tako su stvoreni preduvjeti za pokretanje operacije „Alfa“ čiji je cilj bio oslobađanje neprijateljskih uporišta nadomak Pakraca – Kusonja, Pakračkih vinograda, Kraguja, Gavrinice, Japage i Šeovice. O toj operaciji više ćete imati prilike čuti u jednoj od idućih emisija.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.