Potpisivanje Washingtonskog sporazuma u ožujku 1994. godine označilo je prekid hrvatsko-muslimanskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Prvi rezultati ovog sporazuma, na bojnom polju postali su vidljivi u operaciji „Cincar“ kada je oslobođen veći dio kupreške visoravni uključujući i grad Kupres u koji su hrvatske snage ušle 3. studenog 1994. godine.
Djelatnosti na pripremama za izvođenje operacije oslobađanja područja Kupresa započele su u Zapovjedništvu Zbornog područja Tomislavgrad u srpnju 1994. godine. Plan je bio osloboditi navedeno područje napredovanjem iz pravca Tomislavgrada i Rame, dok je Armija BiH trebala krenuti u napad iz pravca Bugojna.
Snage 7. korpusa Armije BiH razbile su 22. listopada 1994. srpsku obranu i ugrozile Kupres. Armiji BiH oslobađanje Kupreške visoravni bilo je iznimno važno kako bi se prekinula izolacija teritorija oko Bugojna pod njihovim nadzorom. U borbe se 1. studenoga uključilo Hrvatsko vijeće obrane. Već prvog dana oslobođena su Ravanjska vrata te nekoliko sela. Srpske snage bile su dobro inženjerijski utvrđene, a u dvije i pol godine okupacije dodatno su se osigurale minskim poljima u međuprostorima.
I dok su na pravcu napada preko Zanaglinske šume išle glavne snage predvođene 1. gardijskom brigadom „Ante Bruno Bušić“ i 1. hrvatskim gardijskim zdrugom (uključio se u borbe 2. studenog), na pravcu napada preko Malovana djelovao je 22. diverzantski odred. Njega je 2. studenog zamijenila Specijalna policija MUP-a Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Upravo su oni, zahvaljujući pomacima snaga na lijevom i desnom boku, nakon dvodnevnih žestokih borbi, prvi ušli u oslobođeni Kupres.
Srpske snage bile su razbijene, oslobođeno je oko 600km2 prostora, u prvoj većoj oslobodilačkoj operaciji u BiH nakon 1992. godine. Ipak sjeverozapadni dio Kupreškog polja s okolnim visovima ostao je pod nadzorom srpskih snaga što im je davalo osnovicu za eventualna protunapadna djelovanja. Ipak mit o nepobjedivosti srpske vojske je srušen što je iznimno pozitivno djelovalo na hrvatske snage i hrvatski narod u BiH.
Borna Marinić
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.