Glavni preduvjet za ovaj uspjeh stečen je dva dana ranije kada su pripadnici 3. satnije 1. bojne 127. virovitičke brigade ovladali Starom Krivajom. Zaposjedanjem tog sela, pobunjenim Srbima na području Đulovca komunikacija s Voćinom kojeg su istovremeno oslobađale snage 136. slatinske brigade. Idućeg dana, 14. prosinca vodila se žestoka borba za Donje Cjepidlake gdje su pripadnici „A“ satnije 127. brigade uz pomoć tenkovskog voda napali utvrđene srpske položaje na ulasku u selo. Dva tenka izravno su sudjelovala u napadu, dok je treći pružao topničku podršku. Uvjeti za borbu bili su teški, na temperaturama ispod nule. Zapovjedništvo 127. brigade raspolagalo je informacijama da lokalni srpski pobunjenici napuštaju položaje, a otpor pružaju „uglavnom utvrđene grupe Šešeljevih dobrovoljaca unatoč velikim gubicima koje su pretrpjeli unazad nekoliko dana.“, navodi povjesničar Natko Martinić Jerčić u radu „Ratni put 127. brigade HV-a od osnutka do sarajevskog primirja“.

Ujutro 15. prosinca 1991. postrojbe 127. brigade nastavile su djelovanje prema srpskim snagama. Pripadnici „A“ satnije 1. satnije 1. bojne, zajedno s tenkovskim vodom, oslobodili su Donje i Gornje Cjepidlake. Postrojbe 3. bojne ovladale su komunikacijom Gornje Cjepidlake – Đulovac, a zapadno od tog pravca postrojbe 2. bojne napredovale su uz željezničku prugu i komunikaciju Pivnica – Đulovac. S južne strane Đulovca pripadnici 1. i 2. bojne 127. brigade uz pomoć tenkovskog voda 117. koprivničke brigade ovladali su selima Nova Krivaja i Puklica. Time su srpske snage u Đulovcu stavljene u okruženje te je nakon kraće borbe selo oslobođeno, nakon čega su se snage s virovitičkog područja u Katincu spojile sa snagama koje su djelovale iz pravca Grubišnog Polja i Daruvara.

U borbenim djelovanjima tog dana poginuli su u oslobađanju Đulovca hrvatski vojnici Vladimir Horvatinović iz Korije, Drago Klarić i Miodrag Vlaškić iz Budakovca. Hrvatske snage po ulasku u Đulovac koji se tada zvao Miokovićevo otkrile su niz zločina koje su pobunjeni Srbi počinili nad hrvatskim civilima koji su ostali živjeti u svojim domovima kada je počela pobuna. Za zločine u Đulovcu još nitko nije odgovarao. Da je, iako je bio dužan, propustio spriječiti protuzakonito zatvaranje, mučenje i fizičko zlostavljanje prema zapovjednoj odgovornosti osuđen je 2018. nepravomoćnom presudom na dvije i pol godine Veljko Stjepanović.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.