Saborsko, selo nedaleko Plitvičkih jezera, postalo je 1991. godine jednim od simbola otpora velikosrpskoj agresiji. Već u ljeto 1991. područje Saborskog našlo se praktički u okruženju jer je jedina komunikacija sa slobodnim dijelom Hrvatske bila meta čestih zasjeda pobunjenih Srba. Borbe za njega vodile su se točno 100 dana, a mediji su ga uspoređivali s Vukovarom i Dubrovnikom te upozoravali na njegovu tešku poziciju.
„Ne dobije li pomoć, to hrabro selo moglo bi doživjeti strašnu sudbinu, jer oko njega je neprijatelj s takvom borbenom snagom da nitko već mjesecima ne može vjerovati kako se Saborčani uspijevaju oduprijeti.“,
mogli su pročitati čitatelji Novog lista 16. studenog 1991. nesvjesni da je četiri dana ranije to selo okupirano, opljačkano i devastirano. Naime, nakon pet dana intenzivnih priprema, u jutarnjim satima 12. studenog počeo je kombinirani napad na Saborsko. Najprije su se uključili zrakoplovi, potom topništvo, a zatim pješaštvo i tenkovi.
Napad je pokrenut iz svih pravaca: Jame Balinka, Momčilovića, Vukelić Poljane, Vojnog poligona, a najveći dio neprijateljskih snaga krenuo je iz pravca Ličke Jesenice. U napad je krenulo oko 700 pripadnika JNA u okviru Taktičke grupe 2 među kojima su, prema iskazima svjedoka bili brojni domaći pobunjeni Srbi iz Plaškog. Selo je branilo 200-injak slabo naoružanih branitelja okupljenih u Ratnu jedinicu Saborsko koju su činili i pripadnici ZNG-a i MUP-a Republike Hrvatske.
Oko 12 sati probijena je prva crta obrane Saborskog, a oko 16 sati selo je bilo okupirano. Većina branitelja i civila uspjela se spasiti izvlačeći se u vrlo teškim uvjetima prema slobodnom teritoriju, dio prema Ogulinu, a dio prema Bosni i Hercegovini. U obrani Saborskog 12. studenog 1991. poginulo je 15 branitelja.
Odmah po okupaciji započelo se s uništavanjem sela. Prema podacima Komisije za procjenu i popis ratne štete, na području Saborskog ukupno je srušeno i spaljeno 1171 kuća i gospodarskih objekata. Osim paljenja, pljačke i rušenja svih stambenih i gospodarskih objekata u Saborskom koji su bili privatno vlasništvo, oštećeni su i srušeni i svi infrastrukturni i društveni objekti (zgrada mjesne zajednice, škola, pošta), a miniranjem je u potpunosti srušena crkva Sv. Ivana Nepomuka iz 1864. godine.
Nakon pada Saborskog ubijeno je 25 civila, među njima je 17 žena. O razmjerima zločina koje je doživjelo Saborsko dovoljno govori činjenica kako su u središtu hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije bili zločini na Ovčari, u Vukovaru, Saborskom i Škabrnji.
Borna Marinić
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.