Nakon tromjesečne opsade, agresor se odlučio na silovit napad iz zraka i kopna. Oko 700 neprijateljskih vojnika potpomognutih s 9 vojnih zrakoplova i čak 43 tenka Saborsko je doslovno sravnilo sa zemljom. Uništili su sve kuće, zajedno sa župnom crkvom i grobljem. Ipak ni to nije ono najgore. Još je grozomorniji bio pokolj starih i nemoćnih, koji nisu uspjeli otići s braniteljima. Oni su ubijani na kućnim pragovima, a potom bačeni u zajedničku grobnicu blizu župne kuće.

Rezultat ovog ubilačkog pohoda vojnika JNA, ali i pobunjenih Srba iz tog područja bilo je 50-ak ubijenih mještana, a dio njih još uvijek se smatra nestalima. Preživjeli mještani tri su se dana provlačili kroz šume sve do Bihaća odakle su prebačeni autobusima u Hrvatsku. Slavnu “Oluju” i oslobođenje svog Saborskog dočekali su uglavnom u izbjegličkim hotelima diljem Hrvatske.

Istog dana kada je okupirano Saborsko, u Splitu je osnovana 141. brigada Hrvatske vojske. Ustrojena je od Prvog splitskog dragovoljačkog bataljuna, dragovoljaca s područja Kaštela te iz drugih domicilnih postrojbi Hrvatske vojske. Nedugo nakon osnivanja dio 1. ojačane bojne odlazi na Južno bojište, gdje sprečavaju ulazak velikosrpskog agresora u Ston kao i njihove pokušaje prodora prema dolini rijeke Neretve. Sredinom prosinca 1. i 2. bojna odlaze na drniško bojište, gdje im se početkom 1992. pridružuje cijela brigada, koja je dodatno ojačana ustrojavanjem 3. i 4. bojne.

Jednim dijelom, 141. brigada, bila je angažirana i u operaciji „Miljevci“, dočim je jedna borbena skupina brigade također angažirana u istočnoj Slavoniji. Nakon stupanja na snagu Sarajevskog primirja, 1992. godine, brigada preustrojena u postrojbu snage jedne ojačane bojne te je bila angažirana na Južnom bojištu.

Zbog uspjeha operacije „Maslenica“, pobunjeni Srbi organizirali su veliki protuudar, te je jedna borbena skupina brigade angažirana u oslobađanju područja oko Hidroelektrane Peruča, odnosno na prostoru Miljevaca i Drniša. Ipak najveća potreba za ljudstvom bila je na području zadarskog zaleđa gdje je Brigada organizirala obranu u Sektoru 3, pri čemu je pretrpjela velike ljudske gubitke. Kao nositeljicu Taktičke grupe i Sektora, pohvalio ju je kao jednu od najboljih pričuvnih postrojbi načelnik Glavnog stožera, general Janko Bobetko. Od travnja 1994. brigada odlazi u aktivnu pričuvu i spremno čeka mobilizaciju za operaciju „Oluja“.

Braneći na smjeru Bosansko Grahovo – Knin srpske pokušaje da vrate oslobođeni prostor, brigada je 13. kolovoza 1995. pretrpjela najveće gubitke. Ipak napad Vojske Republike Srpske, u koji je bilo uključeno i zrakoplovstvo, odbijen je, a potom su združene hrvatske snage uspješno organizirale protunapad. Za slobodu Domovine život je položilo 60 pripadnika 141. brigade Hrvatske vojske.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.