Nakon što je početkom 1992. godine uspostavljeno Sarajevsko primirje most je ostao jedina veza neprijatelja u okupiranoj zapadnoj Slavoniji s ostatkom svijeta. Naime svi drugi mostovi na tom području bili su minirani od strane hrvatske inženjerije još u ljeto ’91. Kako je most bio žila kucavica za izolirane pobunjenike ne čudi da su od dolaska UNPROFOR-a na most u lipnju 1992. započele napetosti između mirovnih snaga i pobunjenika. Osim što su mostom prelazile vojne snage Srba bio im je iznimno bitan i radi kontrole robnog uvoza i izvoza odnosno šverca. Natezanja oko toga tko treba imati kontrolu nad prometom koji se odvija mostom trajala su mjesecima. Situacija je kulminirala 18. veljače 1994. godine kada je srpska milicija zauzela kontrolnu točku UNPROFOR-a na mostu.

Zauzimanje je poduzeto po nalogu ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Krajine Milana Martića i treba se promatrati i kao izraz solidarnosti s bosanskohercegovačkim Srbima koje je tog dana pristalo na povlačenje teškog topništva iz sarajevske okolice pod prijetnjom zračnih udara NATO snaga. U to vrijeme na mostu se nalazio nepalski kontingent, a upravo su njih Srbi okrivili kao one koji su ih „natjerali“ na takav potez jer su kontrolu vršili na nepalskom jeziku pri čemu je dolazilo do incidentnih situacija. Pobunjeni Srbi Nepalce su praktički držali kao taoce koji to nisu. Naime oni su na mostu ostali kao promatrači, a Srbi su držali kontrolu mosta. Pri tom su potpuno ponizili UN demontiravši njihov oznake te bacivši njihovu zastavu na zemlju.

Reakcija snaga UN-a uslijedila je 21. veljače kada su opkolile most i blokirale ga. Zatim su srpske snage napravile obruč oko snaga UN-a te se situacija dodatno komplicirala. Srpske položaje su čak nadlijetali i zrakoplovi NATO-a no samo s ciljem zastrašivanja koje nije uspjelo. Niti jedna strana nije htjela sukob, a obje su toga bile svjesne pa je tek 27. veljače postignut dogovor kako će lijevu stranu mosta nadzirati UNPROFOR uz prisutnost jednog djelatnika srpske milicije, a osim toga srpska je milicija mogla zadržati kontrolnu točku te je dopušteno djelovanje carinskih službi Republike Srpske Krajine. UNPROFOR je dakle iz ove prilično bizarne situacije izišao poražen i ponižen.

Borna Marinić / Foto: HKM

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.