Ivan Šreter rodio se 1951. u Pakracu gdje je i odrastao s roditeljima i dvije mlađe sestre. Od malih nogu ministrirao je u župnoj crkvi u kojoj je i pokrenuo župni list „Zov Kalvarije“. Srednju fizioterapeutsku školu završio je u Lipiku, a zatim Medicinski fakultet u Zagrebu. Nakon što je 1978. godine završio fakultet i odradio stažiranje u pakračkoj bolnici, zaposlio se u bolnici u Lipiku. Nije bio oženjen, ali je imao posvojenog sina Vitomira. Sredinom osamdesetih godina jedan bizaran događaj svrstao je Šretera u skupinu državnih neprijatelja. Naime, Šreter je pri upisu liječničkog nalaza, pacijentu Stevi Majstoroviću, u rubriku zanimanje upisao izraz “umirovljeni časnik” umjesto “penzionirani oficir” zbog čega je 10 dana proveo u zatvoru.

Tijekom demokratskih promjena devedesetih godina, domoljub doktor Šreter aktivno se uključio u politiku i postao čelnik pakračkog ogranka HDZ-a. Upravo je u Pakracu srpska oružana pobuna početkom ožujka 1991. dobila još žešće razmjere, no unatoč svemu, dr. Šreter zastupao je politiku nenasilja i pomirenja. Zbog političke djelatnosti često je bio meta provokacija i tjelesnih napada pakračkih odmetnika, na kuću mu je bio bačen dinamit, pucali su na njega i zastrašivali ga na razne načine. Jednom prilikom došli su ga uhititi na radnom mjestu no tada su ga u tučnjavi s policajcima Srbima, spasila dva hrvatska policajca. Unatoč svemu zalagao se za suživot s hrvatskim Srbima na tom području.

Otet je dan prije općeg napada na Pakrac, a inicijativu za njegovo puštanje pokrenuo je Slavko Degoricija. U svojoj knjizi „Nije bilo uzalud“ opisao je kako je s Miloradom Pupovcem dogovorio da hrvatska strana pusti dvojicu u Sisku uhićenih doktora za doktora Šretera. Nakon što su zarobljeni doktori pušteni, Pupovac je kazao kako Srbi nemaju svog liječnika te da im je Šreter stoga prijeko potreban te da će ga pustiti čim dobiju svog doktora. Nažalost unatoč mnogim nastojanjima Šreterove obitelji i brojnih prijatelja, njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni, a pretpostavlja se da je mučen i ubijen u zloglasnom logoru Bučje, gdje je nađena njegova liječnička kuta. Kao predsjednik kriznog štaba za zapadnu Slavoniju najviše je rangirani dužnosnik Republike Hrvatske koji je ubijen u Domovinskom ratu.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.