3. lipnja 1991. na redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, uoči odlaska u Sarajevo na završni susret republičkih predsjednika, ponovio je neka od najvažnijih političkih stajališta Hrvatske u razrješavanju političke krize u zemlji. Osvrćući se na razgovore sa Slobodanom Miloševićem, Tuđman je naglasio - nisam sklapao nikakav sporazum o podjeli Bosne, ali smo razgovarali o svim pitanjima.
Istog dana u Otočcu Ob Krki sastali su se ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Davorin Rudolf i republički sekretar za međunarodnu suradnju Republike Slovenije Dimitrije Rupel. Razgovarali su o međunarodnim aktivnostima dviju republika, a napose o pripremama za njihovo osamostaljenje. Suglasili su se da u slučaju osamostaljenja treba međusobno koordinirati aktivnosti. U vezi s budućim odnosima među republikama ministri su se zauzeli da oni budu uređeni što više po uzoru na Europsku zajednicu. Postignut je dogovor da se 10. lipnja sazove zajednički sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.
Također, 3. lipnja 1991. pred malim vijećem Vojnog suda u Zagrebu počelo je suđenje vodniku JNA Ivanu Medvedoviću, kojeg je optužnica teretila za krivično djelo širenja vijesti po članu 197. Kaznenog zakona SFRJ. Naime, kako se navodi u optužnici, Medvedović je 5. travnja 1991. u Zagrebu putem sredstva javnog priopćavanja „iznosio neistinite tvrdnje”, napose u vezi s JNA, da jedinica JNA u kojoj je bio i on „priprema klanje i ubijanje pripadnika MUP-a Republike Hrvatske u okolici Vrhovina i Plitvica” te da „JNA ima razrađen plan napada na pripadnike MUP-a i narod”.
3. lipnja 1993. predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je pismo glavnom tajniku UN-a Butros Butros Ghaliju, u kojem se ističe zahvala UN-u na svim naporima koji su do tada učinjeni u zaustavljanju rata i promicanju mira na hrvatskom tlu. U pismu dr. Tuđman izražava uvjerenje da je kontrola granica prijeko potrebna i ključni korak za okončanje agresije i rata i postizanje mirnog rješenja slijedom rezolucija Vijeća sigurnosti. Naglasio je:
„Agresivna se politika Beograda i kolovođa srpske pobune u Hrvatskoj pojačava, što se očituje potpunim neprihvaćanjem i odbijanjem svih relevantnih rezolucija UN-a te međunarodnog pravnog poretka, a s ciljem da se od dviju suverenih članica UN-a, Republike Hrvatske i Republike BiH, odcijepe dijelovi teritorija.”
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.