Povod donošenju takve rezolucije, tvrdili su pobunjeni Srbi, bila je Rezolucija Sabora Republike Hrvatske o razdruživanju SFRJ. Temelj za takvu odluku pronašli su u pravu naroda na samoodređenje te referendumu srpskog naroda iz kolovoza 1990. godine na kojem su se opredijelili za autonomnu regiju u Hrvatskoj. Taj referendum, na kojem je 99,7% sudionika glasovalo «za», Hrvatski je sabor odbacio zbog neustavnosti.

Prva točka rezolucije govori da srpski narod u Krajini nema ni jednog razloga da se izdvoji iz jugoslavenske zajednice te da ne prihvaća Rezolucija Sabora Republike Hrvatske. U drugoj točki odrečen je status „Krajine“ te je u njoj odlučeno da ona ostaje u državi Jugoslaviji, odnosno u zajedničkoj državi s republikama Srbijom, Crnom Gorom, kao i srpskim narodom u BiH i ostalim narodima u republikama koje prihvaćaju zajedničku državu.

Ujedno se kaže da se hrvatskom narodu ne osporava pravo da se na svom etničkom prostoru izdvoji iz jugoslavenske države. Što se normativnog „razdruživanja“ tiče, u Rezoluciji se kaže kako će do konačnog razdruživanja na području „Krajine“ važiti i primjenjivati se savezni propisi, propisi „SAO Krajine“ i pravna pravila i zakoni Republike Hrvatske, koji nisu u suprotnosti sa saveznim propisima i propisima “Krajine“.

Milan Babić, koji je predsjedao skupom, kazao je na samom početku kako se srpski narod protivi odvajanju njegovih „etničkih i historijskih teritorija u Hrvatskoj ne samo kada je riječ o području „Krajine“, te da „srpski narod u razgovorima o sudbini Jugoslavije ne može zastupati hrvatsko vrhovništvo“.

Skup je nastavljen u istom tonu, a za govornicom su se redali govori podrške sadržaju Rezolucije. Rezoluciju je podržao i Dušan Zelembaba, usprkos nekim primjedbama, kako je rekao, a one su se odnosile na odnos prema jugoslavenskoj zajednici. Zelembaba, je kazao kako srpski narod ima mnogo više razloga da se razdružuje s Jugoslavijom i „onima koji je 70 godina razdružuju“  uputivši primjedbe na račun JNA zbog pasivnog držanja, da bi potom istakao zahtjev da se „srpski narod naoruža“, uz obrazloženje da „Krajinu“ ne mogu braniti deklaracije, nego samo naoružan srpski narod.

Nakon toga sjednica je bila nakratko prekinuta pa je prenesena informacija iz kninskog Centra za obavještavanje o tome da vojska zaustavila specijalce u pohodu na Plaški, te da su građani zauzeli policijsku stanicu i podijelili oružje iz tamošnje tvornice.

Istog dana Skupština općine Knin donijela je odluku o preimenovanju tridesetak ulica i trgova u gradu. Tako je glavna ulica, dotada Ulica maršala Tita postala Ulica Kralja Petra Prvog Oslobodioca.

Borna Marinić

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.