„Maršalka“, kako su je popularno nazivali, nalazila se u Novom Zagrebu, odnosno pored naselja Travno. Bila je to jedna od najvećih vojarna na području Hrvatske u kojoj je bilo stacionirano Zapovjedništvo i oklopno-mehanizirani dijelovi 140. mehanizirane brigade JNA, pontonski bataljun i druge manje jedinice. Zbog svog tenkovskog i raketno-topničkog naoružanja, vojarna je bila cijelo vrijeme prijetnja za grad. U njoj su se nalazili brojni tenkovi T-55 i T-72, haubice i topovi, višecjevne bacači raketa, minobacači, protuoklopna sredstva, oklopni transporteri, oklopna vozila i druga vojnu oprema.

Prve prijetnje vojnog vrha da će izaći s tenkovima iz vojarne, dogodile su se već u siječnju 1991. godine. Nakon proglašenja samostalnosti Hrvatske i Slovenije, motorizirane kolone JNA kreću iz vojarne prema Sloveniji, a Zagrepčani 2. srpnja pokušavaju spriječiti izlazak kolone te je napadaju Molotovljevim koktelima i kamenjem. U tom sukobu poginuo je i prvi civil poginuo u Domovinskom ratu – Raveno Čuvalo.

Od 14. rujna 1991. vojarnu su u blokadi držale hrvatske snage. Glavnu ulogu blokade, iskapanja rovova i zaklona, miniranja ograde vojarne, te postavljanja protuoklopnih zapreka na prometnicama oko vojarne i Mostu mladosti, izvršili su pripadnici Narodne zaštite. Tijekom pregovora između oficira i predstavnika Kriznog štaba Zagreba, vojarni su ovisno o rezultatu, više puta isključivane ili uključivane komunalije. Napokon na današnji dan je nakon sporazuma o evakuaciji započelo povlačenje JNA iz „Maršalke“.

Kolona je u pratnji hrvatske policije i promatrača Europske zajednice krenula prema autocesti Zagreb-Karlovac gdje su ih čekale postrojbe evakuirane iz vojarne u Dugom Selu. Ispred vojarne okupili su se mnogi građani iščekujući toliko priželjkivan odlazak omražene vojske koja je tijekom Domovinskoga rata svakodnevno prijetila Zagrebu i Zagrepčanima. Najradosniji su svakako bili stanovnici naselja Travno na koje je iz vojarne često bila otvarana ne samo puščana već i tenkovska paljba u kojoj su stradale mnoge stambene zgrade. Posljednji vojnik JNA, vojarnu je napustio 20. prosinca 1991. godine.

Borna Marinić

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.