Pitanje pravednosti je duboko urođeno ljudskim bićima i pokazuje koliko je povezano s pitanjem moralnosti života. Naime, nije rijetko da ćemo čuti rečenice poput: „Ja to zaslužujem! ili „Nitko to ne zaslužuje!“. I malu djecu ćemo čuti kako govore: „To je moje!“ ili „Zaslužio je to!“. Želi se reći da je u čovjeka utisnuta težnja za onim što je ispravno u međuljudskim odnosima. Međutim, nije uvijek jednostavno odrediti što je moralno i ispravno u kompleksnim međuljudskim odnosima. Pod tim je vidom ne samo prikladno već i potrebno razmatrati vjernost i istinu.

Ljudsko iskustvo ili, kako volimo reći, društveni trendovi pokazuju da vjernost i istina kao takve u današnje vrijeme i nemaju neku težinu. Vjernost je na kušnji na svim razinama međuljudskih odnosa, o njoj se ne voli govoriti, radije se govori o fleksibilnosti i sklonosti za promjenu, olako se prepušta opozvanim obećanjima. Primjer toga je i ukrajinska tragedija koja je posljedica prijevare Rusije jer je prekršila danu riječ i preuzete obveze Memorandumom iz Budimpešte 1994. godine. Rusija je tada obećala da nikad neće vojnom prijetnjom narušiti suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Ukrajina se na danu riječ dobrovoljno odrekla nuklearnog naoružanja. Ironično je, nadalje, i istovremeno zabrinjavajuće da se vjernost veže uz svijet konzumerističkih razmjena, te će se redovito nagrađivati programima i popustima vjernosti, ili pak ulaskom u posebne klubove vjernosti. Konzumerizam kao prevladavajuća kulturna i društvena ideologija na taj se način nameće kao životni stil u kojem se vjernost potvrđuje i nagrađuje.

Uz vjernost, mnoge štete danas trpi i istina. Te štete su utoliko teže što globalna umreženost i suvremene komunikacijske platforme omogućuju propagandnoj mašineriji rapidno širenje dezinformacija i laži. Ta moć se razotkrila još devedesetih godina prošloga stoljeća kada je i Republika Hrvatska osjetila strahote Miloševićeve medijske kampanje, a unazad mjesec dana može se više čitati i o tvornici trolova, tajnoj organizaciji u Rusiji koja ima za cilj širenje manipulacija i mržnje putem interneta. Posebno je bolna i ta činjenica da od elektroničkog nasilja, preko interneta ili mobitela, u velikom broju trpe upravo djeca.

Važno je razmišljati o sljedećem: vjernost i istina su dvije međusobno povezane stvarnosti. Svećenik i teolog Romano Guardini je istaknuo da se na vjernosti prema istini temelji sav međusobni ljudski odnos, odnosno čitav život zajednice. Sve počiva na tome da se drži do istine. Da se drži do odlučenosti za drugoga, za kvalitetu ljudskog odnosa. Tako je i s pitanjem vjernosti Bogu i pripadnosti kršćanstvu, u današnjem vremenu napose zbog tehnološkog napretka koji rađa novim željama, odvlači od prvih izbora. Hoćemo li se zbog tehnologije i moćnih digitalnih alata odreći Boga? Ili ćemo ustrajati i onda kada je teško vjerovati. Vjernost se, naime, potvrđuje tek u teškoćama. Stoga je najprije potrebno biti istinit i iskren prema samome sebi, uvijek iznova postavljati pitanje o temeljnom usmjerenju vlastitog života.

Vjernost i istina su toliko važne u današnjem vremenu da je o njima potrebno temeljito razmišljati, ne samo glavom, već i srcem. Na razmišljanje srcem potiču i uzori. U Fratelli tutti, socijalnoj enciklici o bratstvu i socijalnom prijateljstvu, papa Franjo govori o herojima budućnosti, o ljudima koji će znati razbiti morbidnu logiku moći i koji će odlučiti smjerno, što znači i vjerno, podržati riječ bremenitu istinom, neovisno o osobnim interesima (usp. FT 202). Papa završava usklikom: „Daj Bože da se ti heroji nečujno pojave u srcu našeg društva!“. Vjerujem da svi to jednako želimo i molimo, ali treba reći i to da pojava heroja budućnosti ovisi o tome koliko ćemo dopustiti da naši životi budu oblikovani po tihoj kreposti vjernosti i snazi koja joj dolazi po kreposti istinoljubivosti.

Silvija Migles

Izv. prof. dr. sc. Silvija Migles profesorica je na Katedri socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (KBF). Diplomirala je na Filozofsko-teološkom studiju KBF-a Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine, a 2011. godine obranila je na istom KBF-u doktorsku disertaciju s naslovom “Teološka misao Marijana Valkovića u razvoju crkvenog i društvenog života u Hrvatskoj”.

Od akad. god. 2008./2009. kontinuirano sudjeluje u izvođenju nastave na svim studijskim smjerovima KBF-a pri Katedri socijalnog nauka Crkve i Katedri moralne teologije. Sudjelovala je u znanstveno-istraživačkim projektima prof. dr. sc. Stjepana Balobana: „Teološko fundiranje solidarnosti u hrvatskom društvu“ (0203007) i „Supsidijarnost u hrvatskom društvu“ (203-1941533-0732). Suradnica je na znanstveno-istraživačkom projektu „Europsko istraživanje vrednota“ (EVS-2017.).

Članica je ekspertne skupine na projektu „Socijalni nauk Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi“ od 2018. godine (Papinsko sveučilište Angelicum, Rim). Uz svoj znanstveno-teološki rad posebnu pozornost posvećuje promociji socijalnog nauka Crkve raznim aktivnostima u medijskom i javnom životu.