“Franjina ekonomija” je inicijativa pape Franje koju je on pokrenuo nadahnut životom sv. Franje Asiškoga. Papa je prošle godine uputio pismo mladima u kojem ih poziva da se susretnu u Asizu u ožujku ove godine, ali zbog pandemije taj je događaj odgođen za mjesec studeni. U tom pismu papa podsjeća na tri odrednice karizme sv. Franje – pripadanje siromašnima, poštivanje stvorenoga i promicanje zajedništva.

Mladi su pozvani promišljati o suvremenoj ekonomiji te tražiti nove modele kako bi nastala nova ekonomija, pojasnila je s. Čobanov.

U program se uključilo oko 2000 mladih iz 115 zemalja svijeta od kojih je dio fizički bio prisutan u Asizu, a ostali su se uključili putem interneta. Još od proljeća, budući da je događaj odgođen za jesen, sudionici su bili podijeljeni u 12 takozvanih sela, zapravo tematskih skupina, u kojima se raspravljalo o raznim ekonomskim pitanjima. Rasprave su se odvijale online, a kako se ne bi zanemario aspekt zajedništva, dogovoreno je da se u pojedinim zemljama oforme hubovi-čvorišta kako bi se tijekom samog događanja od 19. do 21. studenoga sudionici u pojedinim zemljama našli zajedno te tako u zajedništvu pratili događanja u Asizu. Čvorišta su organizirana u četrdesetak zemalja. Iz Hrvatske je sudjelovalo deset mladih ljudi koji su svoje čvorište organizirali u Križevcima što je predložila Udruga za ekonomiju zajedništva.

Matošević je istaknuo kako je Papin poziv upućen svima da sudjeluju u izgradnji nove ekonomije, jer svi na ovaj ili onaj način utječemo na kreiranje ekonomije i ekonomskih odnosa. Socijalni nauk Crkve bi trebao biti u temeljima te nove ekonomije. Isto tako često se kritizira koncept tržišne ekonomije, a temelje su mu postavili upravo franjevci. Naime oni su postavili koncept po kojemu ono što se uspije radom priskrbiti prosljeđuje se i dijeli s drugima, ne zadržava se sebično samo za sebe. U središtu je čovjek, a ne profit kako se to kasnije u kapitalizmu izvitoperilo. Profit nije problem, nego je bitan pogled na njega tj. da je on alatka a ne cilj.

No, postavlja se pitanje je li moguće danas mijenjati ustaljene koncepte u ekonomiji ili je to svojevrsna utopija? Odgovor je da nikad ne treba odustajati i da je i poruka mladih s asiškog susreta da je danas preteško tražiti bilo što drugo osim nemogućeg. Potom je u emisiji bilo govora o ekonomiji zajedništva koja je nastala 1991. u Brazilu kao odgovor na potrošačku kulturu. U njenom temelju je kultura davanja.

Ekonomija zajedništva je način života prije svega te svi koji dijele spomenute vrijednosti mogu se uključiti.

2005. je osnovana hrvatska Udruga za ekonomiju zajedništva koja danas okuplja 16 poduzetnika, a u svijetu ih je oko 800. U ekonomiji zajedništva profit se dijeli na tri dijela: za formaciju ekonomije zajedništva, za pomoć siromašnima i treći dio za razvoj poduzeća. Ekonomija zajedništva je način života prije svega te svi koji dijele spomenute vrijednosti mogu se uključiti.

Mladi su pozvali velike svjetske sile i velike ekonomske i financijske institucije da porade na usporavanju rada svojih kompanija kako bi Zemlja mogla disati.

S. Antonija je predstavila glavne naglaske završne poruke s asiškoga susreta. Mladi su pozvali velike svjetske sile i velike ekonomske i financijske institucije da porade na usporavanju rada svojih kompanija kako bi Zemlja mogla disati. Predložili su globalnu razmjenu najnaprednijih tehnologija kao i traženje načina oko upravljanja zajedničkim dobrima poput atmosfere, šuma, oceana, zemlje. Mladi traže da se ekonomske ideologije više nikada ne koriste za odbacivanje siromašnih, bolesnih, manjina i ljudi u nepovoljnom položaju.

Pozivaju da se poštuje pravo na dostojanstven rad za sve, kao i ukidanje poreznih oaza širom svijeta. Osim toga mladi traže osnivanje novih financijskih institucija kao i reformu postojećih poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda te uvođenje neovisnih etičkih odbora u korporacije u banke kao i osiguravanje kvalitetnog obrazovanja svoj djeci na svijetu.