Budi dio naše mreže

Skrb za stvoreno

Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremila docentica Dubravka Petrović Štefanac, tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.

/ Dubravka Petrović Štefanac

Čovjek i u današnje vrijeme, baš kao što je to činio i u prijašnjim vremenima, ne ostaje bezosjećajan i nijem na pojave i događaje koji ga okružuju, kako u njegovoj blizini tako i na globalnoj razini. On sam biva njima zahvaćen, s njima ulazi u interakciju, nastoji ih upoznati, imenovati i o njima promišljati. Jedna od aktualnijih stvarnosti suvremenoga vremena s kojom je čovjek suočen jest ekološka kriza i izazovi koji iz nje proizlaze. Višestruke su pukotine na planetu na kojem čovjek živi (usp. Papa Franjo, Laudato si’, 163) od topljenja ledene kape na Antarktiku, golemih i divljih požara u Amazoniji i Sjevernoj Americi, ekstremnih vremenskih prilika u obliku suše i poplava širom svijeta te neviđenog gubitka bioraznolikosti i razaranja ekosustava. Čovjek postavlja pitanja o svijetu u kojem živi te smislu i zalaganju kojeg upravo on ima u njemu.

Pita se o tome kakav svijet želi ostaviti onima koji će doći poslije i u kolikoj mjeri su te želje ostvarive s obzirom na stvarnost koja ga okružuje. Sva se ova pitanja nalaze u središtu socijalne enciklike pape Franje “Laudato si’ – o brizi za zajednički dom” iz 2015. godine. Enciklika “Laudato si'” znamenita je upravo stoga što je skrenula pogled cjelokupnog svijeta na iznimno važnu temu – brigu za čovjeka i njegov zajednički dom. Ona je svojevrstan moralan, duhovan ali i konkretan smjerokaz u traženju putova za kreiranjem svijeta uključivosti, svijeta brižnosti i mira, svijeta održivosti i odgovornosti. Pet godina nakon objavljivanja enciklike, Papine riječi o našem Planetu,  našemu domu jednako su svježe, aktualne, važne, poticateljske i proročke. Svjestan upravo činjenice o važnosti i proročkoj dimenziji enciklike “Laudato si'”, Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja Svete Stolice najavio je 16. svibnja ove godine Jubilarnu godinu “Laudato si'”, koja je započela 24. svibnja 2020. a trajat će do 24. svibnja 2021. godine. Spomenuti Dikasterij se nada da će Jubilarna godina “Laudato si'” biti godina nade, istinski kairos za planet Zemlju, za ljude i za sve stvoreno.

Naime, moralno dekadentna stvarnost pokazuje da je čovjek svojim djelovanjem tijekom vremena “potamnio poziv upućen ljudima da budu Božji suradnici”

Veliki crkveni otac i učitelj, sv. Ambrozije još davno je rekao da je Gospodin Bog želio da zemlja pripada svima, da ona bude u zajedničkom posjedu svih ljudi. Naš dom i sve što je stvoreno Božje je stvorenje, a čovjeku je povjerena zadaća čuvati taj dom i biti odgovoran za njega i stvoreno. Upravo se ova istina nalazi u temeljima proslave Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenom svijetu, koji se, prema želji pape Franje, prvi puta u Katoličkoj Crkvi počeo obilježavati 1. rujna 2015. godine. Pravoslavni vjernici ovaj Dan slave već 31 godinu. Svjetskim danom molitve za skrb o stvorenom svijetu započinje “Vrijeme stvorenoga”, koje završava 4. listopada, kada je spomendan sv. Franje Asiškoga.  “Vrijeme stvorenoga” istinska je ekumenska inicijativa, kojom kršćani u cijelom svijetu obnavljaju vjeru u Boga Stvoritelja i ujedinjeno mole i djeluju na dobrobit zajedničkog doma.

Trenutna situacija u kojoj se na stvoreno gleda kao na stvar koju treba iskoristiti, najviše pogađa najranjivije. Stoga je potrebno nadići način života koji je usmjeren isključivo na postizanje pojedinačnog profita.

Za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu papa Franjo je do sada objavio šest poruka; jednu, godine 2017. s carigradskim patrijarhom Bartolomejom. U tim porukama on je naglasio nekoliko, za život današnjega čovjeka, uistinu nezaobilaznih činjenica. Ponajprije, istaknuo je da je čovjek čuvar Božjeg djela i kao takav on je jamstvo a ne prijetnja stvorenju. Krizu odnosa čovjeka i prirode povezao je s krizom čovjekova odnosa prema Bogu. Naime, moralno dekadentna stvarnost pokazuje da je čovjek svojim djelovanjem tijekom vremena “potamnio poziv upućen ljudima da budu Božji suradnici” (Papa Franjo i patrijarh Bartolomej, Poruka za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu 2017.).

Zbog neodgovornog i egoističnog ponašanja kojim je čovjek izazvao izvanredno klimatsko stanje koje ozbiljno ugrožava prirodu i sam život, papa Franjo poziva na ponovnu molitvu uronjenu u prirodu, na razmišljanje o stilovima života i odlukama koje uključuju stvarnu promjenu i jednostavnije načine života. Ovo potonje osobito dolazi do izražaja kada je riječ o pitkoj i zdravoj vodi, koja je “osnovno, temeljno i sveopće ljudsko pravo, jer je bitno za čovjekov opstanak i stoga [je] uvjet za ostvarivanje ostalih ljudskih prava” (Papa Franjo, Laudato si’, 30). Trenutna situacija u kojoj se na stvoreno gleda kao na stvar koju treba iskoristiti, najviše pogađa najranjivije. Stoga je potrebno nadići način života koji je usmjeren isključivo na postizanje pojedinačnog profita. Papa poziva kršćane i sve ljude na dalekovidno, velikodušno i hrabro preuzimanje svoga dijela odgovornosti za skrb o stvorenome svijetu. To treba činiti bez zadrške, bez čekanja da netko drugi započne. Dobro treba činiti već sada, s osmijehom na licu i radošću u srcu, jer se stvari uistinu mogu mijenjati na bolje.

Dubravka Petrović Štefanac

Dubravka Petrović Štefanac diplomirala je na Filozofsko-teološkom studiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta 2001. godine. Nakon prve godine poslijediplomskog studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu od 2002. godine nastavila je studij na Katoličko-teološkom fakultetu Karl-Franzen na Sveučilištu u Grazu (Austrija). Doktorirala je 2006. godine s temom „Der Einfluss der Katholischen Kirche Kroatiens auf die soziale Situation des Landes nach dem Wendepunkt im Jahr 1990 bis 2005. Hirtenbriefe und Lehramt der Kardinäle Franjo Kuharić und Josip Bozanić; wissenschaftliche Symposien und Kongresse mit sozialer Thematik“ (Utjecaj Katoličke Crkve u Hrvatskoj na društvenu situaciju zemlje nakon promjene 1991. do 2005. Poslanice i učiteljstvo dvojice kardinala, Franje Kuharića i Josipa Bozanića; znanstveni simpoziji i kongresi socijalne tematike). Znanstvena suradnica je od 2013., a docentica od 2019. godine. Vanjska je suradnica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i do ove ak.god. također na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zbog izvrsnosti i angažiranosti dobitnica je stipendije Biskup Johann Weber (2005.-2006.). Suosnivačica je Ekumenskog foruma europskih kršćanki u Hrvatskoj (2001.). Od 2007. članica je Komisije HBK „Iustitia et pax“, a od 2019. tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja