Redovnik, osnivač kartuzijanaca.
Crkva se danas prisjeća sv. Brune – osnivača kartuzijanskog reda. Sv. Bruno rođen je u Koelnu oko 1030. godine. Stekao je temeljito poznavanje duhovne i religiozne literature, a s 25 godina preuzeo je upravljanje biskupskom školom. Kao profesor je oduševljavao svoje učenike, među kojima je bio i budući papa Urban II.
Bruno je težio jednostavnom životu. Promatrajući žalosne prilike u Crkvi u to vrijeme, učinio je zavjet da će napustiti svijet i živjeti životom Kristovih siromaha. Tako je 1084. u alpskom masivu La grande Chartreuse osnovao malu zajednicu. Bruno i njegovi sljedbenici živjeli su u kući molitve u šutnji. Nisu jeli meso ni pili alkohol. Tako je nastao prvi samostan kartuzijanaca, najstrožega muškog reda na svijetu, koji se temelji na Pravilima sv. Benedikta.
Na poziv pape Urbana II., Bruno je napustio svoju malu zajednicu i došao u Rim. No nije odustajao od svojih ciljeva, te je uskoro i u Italiji osnovao kartuziju u kojoj je i umro 6. listopada 1101. Kada je nakon punih 400 godina otvoren njegov grob, pronađeno je posve očuvano tijelo. Svetim je proglašen 1623. godine.
Ikonografija ga prikazuje u dugoj, bijeloj redovničkoj odjeći pritegnutoj o pojasu. Knjiga u ruci simbolizira utemeljitelja reda. Zemaljska kugla pod nogama znak je odricanja od ovozemaljskih časti i bogatstva, a vijenac zvijezda iznad njegove glave znači ljubav prema šutnji i samoći. U Sloveniji, šezdesetak kilometara udaljen od Zagreba, i danas postoji glasoviti kartuzijanski samostan Pleterje. Kartuzijanci žive po geslu – ‘Križ stoji dok se svijet mijenja’.