Naime, euharistijsko čudo dogodilo se u 15. stoljeću u Ludbregu kad svećenik nije vjerovao da će se vino tijekom pretvorbe pretvoriti u krv dok mu se nije stvorila u kaležu. Svećenik se na prvu ruku prepao i brzo je dao tu krv zazidati u zid i dugi niz godina je šutio o tome. Kaže predaja da nije mogao mirno umrijeti dok nije otkrio tajnu svećeniku koji je nakon njega došao u službu. Zajedno su pronašli krv i taj se događaj pročuo među narodom. Vjernici su potom počeli dolaziti u Ludbreg moliti zagovor Boga za svoje nevolje.

Zavjet Hrvatskog sabora 1739. godine

Godine 1739., strašna kuga je harala Moslavinom u vlastelinstvu grofova Erdődy, koje je bilo pod banskom jurisdikcijom. Tijekom sedam mjeseci preminulo je oko 4.500 ljudi. Kuge je bilo i u velikom dijelu Slavonije. Na Hrvatskom saboru u Varaždinu, u prosincu 1739. donijeta je odluka o izgradnji kapele u Ludbregu, ako Bog zaustavi kugu u Moslavini i Slavoniji. Izabran je Ludbreg, jer se u njemu dogodilo euharistijsko čudo 1411. godine i u njemu se čuva relikvija Krvi Kristove. Kuga je prestala, ali zavjet nije odmah ispunjen, vjerojatno iz objektivnih razloga i s vremenom je pao u zaborav.

U 20. stoljeću pokrenuta je inicijativa za ispunjavanjem zavjeta Hrvatskog sabora. No tek promjenom vlasti početkom 1990-ih kreću planovi za izgradnju svetišta. Uređenje i planiranje zemljišta počelo je u proljeće 1993. godine. Kamen temeljac svetišta položen je i blagoslovljen 4. rujna 1993., točno 254 godine nakon zavjetovanja Hrvatskog sabora.