Na području Nacionalnog parka „Krka“ postoji čitav niz različitih staništa i mikrostaništa na kojima možemo pronaći čak 229 ptičjih vrsta. Brojnost ptica ovo područje uvrštava među najbogatija ornitološka područja Hrvatske i važna odmorišta za ptice preletnice i zimovalice. Tršćaci, rogozišta i vodena vegetacija staništa su i gnjezdilišta ptica selica, zimovalica i gnjezdarica, a stijene i litice kanjona važne su za ptice grabljivice.

Ptice su ljudima oduvijek bile izvor hrane, omiljeni kućni ljubimci, religijski simboli i nadahnuće umjetnicima. To je važna skupina životinja, čija prisutnost ukazuje na bogatstvo i očuvanost ekosustava. Ove vladarice neba i visina privlačile su pozornost čovjeka upravo načinom kretanja, odnosno letenjem, vječnim simbolom slobode, pa otuda potječe narodna izreka „slobodan kao ptica“. Let im omogućuju prednji udovi metamorfozirani u krila i šuplje pneumatične kosti koje smanjuju težinu tijela. Tijelo ovih toplokrvnih kralješnjaka prekriveno je perjem koje ima funkciju zaštite i održavanja temperature tijela koja kod ptica iznosi 38 – 42 ̊C. Većina ptica može se podičiti i svadbenim ruhom, drugačijim obojenjem perja za vrijeme parenja.

Još jedna karakteristika ptica svakako je rožnati bezubi kljun prilagođen načinu prehrane. Konusan kljun imaju ptice koje se hrane sjemenkama, dug i ravan ptice koje se hrane školjkašima, kukast imaju ptice grabljivice kako bi lakše komadale plijen.

Jednako važna i možda najpoznatija odlika je i glasanje odnosno pjev, koji je karakterističan za svaku pojedinu vrstu. Različit je u vrijeme gniježđenja, obilježavanja prostora i obrane teritorija. Na većinu ljudi djeluje smirujuće te zaokružuje poseban doživljaj dok vrijeme provode u prirodi, van života u kojem su okruženi gradskom i prometnom bukom, betonom i asfaltom.

Ptice su danas, više nego ikad, ugrožene gubitkom staništa, hrane, onečišćenjem, lovom i krivolovom, gradnjom vjetroelektrana i dalekovoda i intenzivnom poljoprivredom. Sam Nacionalni park „Krka“ na državnoj je razini važno područje za opstanak i stabilnost populacija čak petnaest ugroženih vrsta ptica, među kojima i surog te prugastog orla, rijetkih preletnica, koje se ne gnijezde u Nacionalnom parku „Krka“, ali je on potencijalno mjesto gdje bi se mogle naseliti mlade ptice, sve dok se u blizini nalaze aktivni parovi. Za očuvanje ptičjih zajednica i ugroženih vrsta grabljivica važan je model zonacije predložen u Planu upravljanja NP „Krka“, prema kojem su u zonu najstrože zaštite uvršteni kanjonski dijelovi toka rijeke Krke, među kojima i kanjon Među gredama.