"Do sada ovakvu glazbu nikada nisam čuo. Ispunjeno snažnom i neizrecivom čežnjom, moje tijelo je zadrhtalo. Za mene je to bio zvuk Božjeg glasa", opisao je tako "Gran Partitu", u filmu o Mozartu 1984., scenarist Peter Shaffer.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu najavljuje u četvrtak 9. srpnja u 19.30 sati zagrebačku izvedbu najmisterioznijeg i, po mnogima, najsofisticiranijeg Mozartovog djela – Gran Partita. Majstori na instrumentima su članovi orkestra zagrebačke Opere, a izvedbom će ravnati maestro Nikša Bareza, piše Culturnet.hr.
Gran Partita, punoga naziva Serenada br. 10 za puhače, s dvije oboe, dva klarineta, dva basetna i četiri francuska roga, dva fagota te jednim kontrabasom, jedino je djelo takve vrste u opusu Wolfganga Amadeusa Mozarta te ujedno i najveće djelo klasičnoga razdoblja skladano za solo instrumente.
Iako po definiciji divertimento, zbog svoje bogate tonske boje i guste teksture Gran Partita stoji uz bok velikim instrumentalnim vrstama poput sonate, gudačkog kvarteta i simfonije, jedinstvena u repertoaru puhačkih ansambala svoga vremena. Zbog duljine često se izvodi kao samostalno koncertno djelo i kao takvo je među ljubiteljima klasične glazbe, ali i među širom publikom, iznimno popularna i rado slušana, pojašnjeno je na mrežnim stranicama HNK.
Upravo je ljepota Gran Partite opisana u kultnom filmu Amadeus iz 1984. godine. Kroz lik Mozartova suvremenika i skladatelja Antonia Salierija scenarist Peter Shaffer je napisao: “Ispočetka glazba se činila običnom, po ničemu posebnom, zvučala je gotovo komično. Klarineti i basetni rogovi svirali su kao neka stara zahrđala harmonika. Ali onda se najedanput, visoko iznad njih, pojavila oboa. Samo jedna nota, gore visoko, nepokolobljiva, sve dok melodiju nije preuzeo klarinet i pretvorio ju u toliku radost. (…) Do sada ovakvu glazbu nikada nisam čuo. Ispunjeno snažnom i neizrecivom čežnjom, moje tijelo je zadrhtalo. Za mene je to bio zvuk Božjeg glasa.”
Na koncertu kojim će se ujedno obilježiti i kraj ove neobične i neizvjesne sezone bit će predstavljena i europska platforma FEDORA kojoj su ove godine u središtu zanimanja digitalni projekti koji promiču opernu i baletnu umjetnost.