Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu danas broji više od 1200 studenata na Odjelu za povijest, Odjelu za sociologiju, Odjelu za psihologiju, Odjelu za komunikologiju i Odjelu za sestrinstvo. Rektor Tanjić je istaknuo da je zahvalan Bogu što je u proteklom razdoblju imao izvrsne suradnike.

“Kada se govori o zadnjem mandatnom razdoblju i mojoj rektorskoj službi, mislim da se to može promatrati samo kao jedan zajednički rad. Nisam bitan ja, nego je bitno Sveučilište i poslanje Sveučilišta u Crkvi i društvu”, rekao je rektor Tanjić.

“Zajednički rad je važan. Zahvalan sam Bogu i ponosan na svoje suradnike – prorektore, nastavnike, one zaposlene u administraciji, naše čistačice. Ponosan sam na cijeli tim koji je kroz ove godine sve učinio da se naše Sveučilište, u skladu s mogućnostima, poslanjem i veličinom, polako, ali sigurno razvija i raste. Zahvalan sam Bogu i najponosniji zbog naših studenata, zbog te studentske obitelji koja je rasla od prvih 40 studenata na Odjelu za povijest do danas oko 1200 studenata na više sveučilišnih odjela. Oni su izvor naše radosti, zahvalnosti i nade. Oni su izvor nutarnje energije za rad koja nam dolazi od Božje milosti i očituje se u našim studentima”, istaknuo je rektor Tanjić.

Na HKS-u smatramo da treba raditi na odgoju i obrazovanju cjelovite osobe!

Izazova, istaknuo je rektor Tanjić, ima mnogo.

“HKS se vodi kao privatno sveučilište. Hrvatsko zakonodavstvo poznaje dva tipa sveučilišta: javna, koja osniva Hrvatski sabor, i privatna, koja imaju nekog drugog osnivača. Izazov je u tome što Katolička Crkva nije privatna institucija kao druge institucije i to ne samo na temelju međunarodnih ugovora između Svete Stolice i Hrvatske, nego i na temelju njenog poslanja. Privatno smo sveučilište i tu postoji mnoštvo izazova. Postoje različiti akreditacijski postupci između privatnih i javnih učilišta i izazov je kako to zakonski urediti.

Prof. dr. sc. Željko Tanjić i urednica Diana Tikvić / Foto: HKM

HKS je dijelom financiran od Republike Hrvatske, ali većim dijelom je osnivač onaj koji financijski stoji iza Sveučilišta. Također, HKS je jedino katoličko sveučilište u Hrvatskoj, no treba ga razlikovati od crkvenih učilišta.

“Važno je razlikovati crkvena i katolička učilišta. Naime, katolički bogoslovni fakulteti i teološka učilišta su unutar javnih sveučilišta i ravnaju se po drugim crkvenim dokumentima kao što je ‘Veritatis gaudium’. Temeljni dokument po kojem se ravnaju katolička sveučilišta je ‘Ex Corde Ecclesiae’. Način akreditacije, nutarnji ustroj i oblikovanje je drugačije nego što je to na crkvenim učilištima. Na katoličkom sveučilištu nemamo studije za koje je potreban missio canonica, tj. crkveni mandat. Mi smo više okrenuti prema djelovanju u društvu, a ne samo u Crkvi”, pojasnio je.

Rektor Tanjić istaknuo je da je HKS stvaran doprinos pluralizaciji visokog obrazovanja i školstva u Republici Hrvatskoj.

“Mi smatramo, a to je i u duhu katoličkog sveučilišta, da treba raditi na odgoju i obrazovanju cjelovite osobe. Nismo ovdje samo zbog znanstvene i nastavne izvornosti, iako je to temeljni cilj, nego i zbog odgoja osobe. To ne prestaje u osnovnoj ili srednjoj školi. Jako je važan način ophođenja i djelovanja u radu – to je ono što se vezuje uz katoličku dimenziju sveučilišta i ono po čemu su ona poznata. Kako i na koji način to ostvariti – to je također jedan izazov”, rekao je.

Ako imamo dovoljnu snagu Duha u ovim kriznim vremenima,  može se ići naprijed!

Rektor je istaknuo kako pomoć države u financijskom smislu nije mala i odnosi se na plaće zaposlenika. Studenti su izjednačeni sa studentima javnih sveučilišta; postoji participacija studenata u financiranju, no to nisu pune školarine.

“Na prvoj godini preddiplomskog i diplomskog studija plaćaju se samo troškovi upisa – to su minimalni troškovi. Na drugoj i trećoj godini preddiplomskog studija te zadnjoj godini diplomskoj studija vodimo se linearnim modelom u kojem studenti, ovisno o uspjehu, plaćaju određenu participaciju. Participacija se kreće od sedamsto do maksimalno oko tri tisuće kuna. U prosjeku je to oko tisuću i pol do dvije tisuće kuna po godini”, rekao je te dodao da postoji i grupa studenata, najviše njih pet, koji plaćaju punu cijenu participacije jer su dobili pravo upisa, ali su bili ispod upisne kvote od 40 studenata.

Studenti i studentice Hrvatskoga katoličkog sveučilišta

“Deset posto najboljih studenata ne plaćaju ništa kao i oni koji su socijalno ugrožene skupine – za njih postoji oslobođenje od plaćanja participacije. Između socijalne dimenzije i izvrsnosti postoji ta participacija”, rekao je te nadodao da su studenti HKS-a dobitnici brojnih stipendija, a i samo Sveučilište ima mali stipendijski fond kojim se financira 15 studenata.

Ako imamo dovoljnu snagu Duha u ovim kriznim vremenima, istaknuo je rektor Tanjić, može se ići naprijed.

“Nadam se da ćemo se unutar naše Nadbiskupije i društva nastaviti razvijati s Božjom pomoći. Treba zadržati nutarnju poniznost, a opet treba biti odlučan i razvijati se. Imamo planove na području studija, na području daljnjeg razvoja društvene odgovornosti i djelovanja te na području znanosti.

Osvrnuo se i na rad Sveučilišta tijekom pandemije koronavirusa te istaknuo važnu ulogu sveučilišnog kapelana vlč. Odilona Singboa. Zahvalio je i doc. dr. sc. Krunoslavu Novaku s Odjela za komunikologiju koji je u vrijeme pandemije zajedno s informatičkom službom omogućio svakodnevni prijenos misnog slavlja iz sveučilišne kapelice.

“Naš je kapelan blizu studentima u njihovim životnim problemima i izazovima kroz svakodnevne razgovore i praćenje. On je tu i za nastavnike i djelatnike. To je veoma važno i razmišljamo kako to implementirati u nastavu i na druge načine”, rekao je.

Naši studenti sami svjedoče kako se osjećaju kao osobe, a ne kao brojevi!

Zbog pandemije i potresa koji je pogodio Zagreb, Sveučilište je ponudilo pomoć i preko Centra za psihološku pomoć koji djeluje pri Sveučilištu, a osnovan je i fond solidarnosti u koji je Sveučilište uplatilo određena sredstva. Tijekom trajanja pandemije nastava se izvodila na daljinu.

“Mi smo to na tehničkoj razini uspješno izveli, ali vidimo da je taj rad jako zahtjevan i da ostavlja i dobre i negativne posljedice na studente i nastavnike, ali i na cijelu sveučilišnu zajednicu. Dugotrajno promišljamo da Sveučilište, kao jedna zajednica ljudi koja je u interakciji, ne može ovako funkcionirati. Nitko od nas ne misli da je ovo najsretnije ili najbolje rješenje”, rekao je rektor Tanjić te naglasio kako se nada da će se nastava što prije vratiti na Sveučilište.

Budućim potencijalnim studentima i studenticama rektor Tanjić je poručio da se informiraju i interesiraju o HKS-u.

“Mi nemamo sve studijske programe, no za one koje imamo smatramo da su izvrsni. Imamo dobar tim i dobre nastavnike. Imamo jedno dobro i zdravo okruženje za rast i razvoj u duhovnom, intelektualnom, znanstvenom i odgojnom području. Naši studenti sami svjedoče kako se osjećaju kao osobe, a ne kao brojevi. Mislim da je to jedna poruka za sve one koji razmišljaju o svom studiju, životu i pripremi za budućnost”, zaključio je rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić.

Za više informacija posjetite mrežnu stranicu i Facebook stranicu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta!