Na današnji dan, 16. lipnja 1992. godine nestao je svećenik Ratko Grgić, a njegova sudbina ni dan danas nije razjašnjena.
U selu Nova Topola, južno od Bosanske Gradiške, izbijanjem rata između Hrvata i Srba započele su stalne provokacije čija su meta bili Hrvati koji su ondje živjeli. Na meti su najčešće bili župni ured i samostan časnih sestara, Klanjateljica Krvi Kristove, u kojem je bilo dvadesetak sestara. Srpski vojnici zapucali su jednom prilikom na radnika koji je popravljao crkveni toranj; zapucali su na župnu kuću i polupali prozore; ulazna vrata su izrešetana mecima; bačena je granata na župnu kuću koja je napravila rupu na zidu promjera 60 cm; bačena je sumporna bomba pred crkvena vrata; više puta je isključivan telefon; jedne noći je ukradeno 25 tona loživog ulja iz cisterne; na pomoćnoj zgradi župne kuće napisano je, uz četiri slova S, i ovo: “Hrvate ćemo pobiti, ovo je Srbija!”.
Bio je to uvod u strašan zločin koji ni 28 godina kasnije nije rasvijetljen. Župnik Ratko Grgić, rođen 25. svibnja 1944., o ovim je događajima obavijestio biskupa Franju Komaricu koji je ubrzo došao s dva europska promatrača i prevoditeljem. Kad je biskup otišao, došla je srpska milicija te su počeli još jači pritisci. Sestre i braća su ga zvali da dođe u rodni Vareš, ali on im je odgovorio: “Ne! Kapetan posljednji napušta brod!”.
Uskoro su ga odvela četvorica uniformiranih lica u bijelom Golfu u pravcu sela Laminci. Iako je biskup Franjo Komarica, kao i obitelj vlč. Ratka, uložio goleme napore da se rasvijetli taj slučaj ni danas se ne zna gdje su posmrtni ostaci ovog mučenika. Župnik Ratko Grgić bio je prvi od osmorice svećenika u banjolučkoj biskupiji koji su svoju vjernost Kristu i svome svećeničkom poslanju tijekom rata u Bosni i Hercegovini platili svojom krvlju. Obilježavajući jednu od obljetnica otmice velečasnog Ratka biskup Komarica kazao je:
“Iako ni njega, kao svojevremeno ni Isusa, njegovi sugrađani nisu imali razloga optužiti ni za kakvo loše ili zlo djelo, kako su mi potvrdili tadašnji načelnik općine, šef policije i komandant teritorijalne obrane u Bosanskoj Gradišci, onima koji su ga mrzili i iz mržnje ubili smetao je jer je svojim propovijedanjem i svojim životom svjedočio objavljenog Boga, kao čovjekoljupca, kao istinskog čovjekovog usrećitelja i Spasitelja. To su mogli učiniti samo nesretni ljudi, koji su upali u mreže Sotone, ubojice čovjeka i koji su se tako svojim gnusnim zlodjelom teško ogriješili o Božju zapovijed.“
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.