Premužićeva staza pješački je planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita, točnije kroz Hajdučke i Rožanske kukove koji su upisani na UNESCO-ov popis europskih mjesta svjetske baštine. Staza je dugačka 57 km, a njezinih početnih 16 km (oko 4 sata hoda, nap. a.), prolazi područjem Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Uobičajeni smjer kretanja njome je sa sjevera, od Planinarskog doma Zavižan (1594 m) preko prijevoja Veliki Alan (1412 m) do Oštarijskih vrata (927 m). Staza je izgrađena u samo tri godine (od 1930. do 1933., nap. a.), a zbog kvalitete gradnje i uklopljenosti u okoliš prirode predstavlja biser graditeljstva pješačkih staza/putova u Hrvatskoj.

Premužićeva staza / NP Sjeverni Velebit /

Stazu je projektirao Ante Premužić, inženjer šumarstva, strastveni planinar i zaljubljenik u Velebit. Hrvatski planinari su je njemu u čast, prozvali Premužićevom stazom. Radove na njoj su izvodili brojni stanovnici podvelebitskih sela. Izgradnjom staze omogućen je pristup u najnepristupačnije i najljepše dijelove Velebita dotad poznate tek malom broju ljudi. S obzirom da nema velikih uspona stazu mogu proći i oni koji nisu navikli na planinarske izazove. Odmorište ili sklonište se može pronaći u nekoliko planinarskih objekata koji su u blizini staze. Visinska razlika između najviše i najniže točke Premužićeve staze u cijeloj njezinoj dužini je 200 metara.

Premužićeva staza / Foto: NP Sjeverni Velebit /

Valja imati na umu da je “Premužićka”, kako je od milja zovu iskusni planinari, velebitska planinarska staza i da za njezin obilazak trebaju kvalitetna priprema, odgovarajuća oprema i dobra opskrba (pojedine dionice traju i preko nekoliko sati hoda, nap. a.). Cijela staza obično se prođe u tri dana.

Tko bude u budućnosti ovim lijepim i komodnim putem prolazio, jedva će si moći da predstavi trud i napore, koje su morali da podnesu prvi pioniri, koji su se kretali ovim teško prohodnim terenom bez ikakvih staza…  Dr. Ivan Krajač (1877. – 1945.), pionir hrvatskog planinarstva i istaknut gospodarski stručnjak u Hrvatskoj.

Premužićeva staza / Foto: NP Sjeverni Velebit /

Najpoznatiji i najljepši smjerovi obilaska Premužićeve staze su oni u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, a moguće ih je obići u jednom danu. Čest je smjer obilaska od početka staze u blizini Planinarskog doma Zavižan do Planinarskog doma Alan preko Rossijeve kolibe ili obrnuto. Početna nadmorska visina tog smjera je 1520 metara, najviša točka je na 1620, nadmorska visina na kraju dionice je 1340 metara.

Premužićeva staza je od 2009. godine u cijeloj svojoj dužini zaštićena kao kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Duž dijela staze koji se nalazi u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit postavljeno je 26 poučnih tabli koje čine mozaik sastavljen od geologije, speleologije, živog svijeta i kulturne baštine ovog prostora. Vrijedan izvor informacija za one koji žele ponešto naučiti ili se tek informirati.

Premužićeva staza / Foto: NP Sjeverni Velebit /

Eko kutak

Biootpad je biorazgradiv otpad koji se može kompostirati i u vlastitom vrtu. U biootpad spadaju vrtni i zeleni otpad: otkosi trave i živice, različiti korovi, suho (tanje) granje, lišće s drveta, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostaci povrća, zemlja iz lonca za cvijeće, neobrađeni ostaci drva (isjeckani), ostaci žetve, kuhinjski otpad: ostaci kruha, kore od voća i povrća, listovi salate, kelja, blitve i sl., talog kave i čaja, filter vrećice čaja, ljuske od jaja, ostali biootpad u manjim količinama: kosa, dlake, slama, piljevina, borove iglice, papirnate maramice. Biootpad se odvaja zasebno od ostalog kućnog (komunalnog) otpada na način da se unutar vlastitog kućanstva unaprijed pripremi posebnu posudu (kantu, koš, spremnik) koja će poslužiti samo za odlaganje biootpada. Sadržaj posude, odvojeni biootpad kasnije se odlaže u spremnike smeđe boje. Odvajanjem biootpada od kućnog otpada omogućava se komunalnom sakupljaču da preuzme biootpad te da ga odvozi u kompostanu gdje će ga zbrinuti na pravilan način.

Emisiju poslušajte ovdje: