Sljedeće nedjelje, 24. svibnja, održat će se „Zajednička molitva za zemlju i čovječanstvo“ kojom će, na inicijativu Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, započeti posebna godina posvećena enciklici „Laudato si'“. U nedjelju se obilježava 5. godišnjica tog dokumenta pape Franje, posvećenog brizi o zajedničkom domu, i tijekom sljedećih godinu dana predviđeno je održavanje brojnih događanja na tu temu.
Cilj godine posvećene enciklici
Posebnom godinom posvećenom enciklici „Laudato si’“ želi se potaknuti na zajedničko zalaganje kako bi se u sljedećih 7 godina postigla potpuna održivost. Uključeni su brojni akteri: obitelji, biskupije, crkveni redovi, sveučilišta, škole, zdravstvene ustanove i poslovni svijet, s posebnom pažnjom prema poljoprivrednim gospodarstvima, donosi Radio Vatikan.
Po uzoru na sv. Franju i “Pjesmu stvorova”
Podijeljena u šest poglavlja, enciklika pape Franje, koja svoje ime preuzima iz zaziva svetog Franje Asiškog u „Pjesmi stvorova“, u duhu kolegijalnosti donosi razmišljanja biskupskih konferencija diljem svijeta i završava dvjema molitvama, jednom međuvjerskom i jednom kršćanskom, za zaštitu stvorenoga. „Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri i majci nam Zemlji“, riječi su svetoga Franje, na čiji se lik usredotočio Sveti Otac kako bi objasnio važnost integralne ekologije koja postaje nova paradigma pravde, u kojoj su nerazdvojni briga o prirodi, pravednost prema siromašnima i predanost društvu.
Promjena smjera
U spomenutoj enciklici Papa, među ostalim, upozorava da naša zemlja, maltretirana i pljačkana, traži ekološko obraćenje, promjenu smjera, kako bi čovjek preuzeo svoju odgovornost u brizi o zajedničkom domu. To je zadatak koji uključuje iskorjenjivanje bijede, pažnju prema potrebitima i jednak pristup prirodnim bogatstvima našega planeta.
Problemi planeta
Enciklika stoga postavlja detaljnu dijagnozu ozbiljnih problema koji utječu na planet: zagađenja, klimatske promjene, nestanak biološke raznolikosti, ekološki dug između sjevera i juga svijeta koji je povezan s ekonomskom nejednakošću, antropocentrizam, dominacija tehnokracije i financija te privatno vlasništvo koje nije podređeno univerzalnoj svrsi dobara. Povrh svega, čini se da prevladava „kultura otpada“ koja se, primjerice, očituje u iskorištavanju djece, napuštanju starijih osoba, suvremenome ropstvu i trgovini krvavim dijamantima.
Hrabrost u obrani ljudskog života i dostojanstva
Suočeni sa svim tim, potrebna je hrabra kulturna revolucija koja će u prvi plan staviti vrijednost i zaštitu svakog ljudskog života, jer zaštita prirode ne može biti u skladu s opravdavanjem pobačaja, te je svako zlostavljanje bilo kojeg bića u suprotnosti s ljudskim dostojanstvom. Papa također ističe da je potrebno zaštititi rad, koji jednim dijelom daje smisao životu na ovoj zemlji, te poziva na dijalog između politike i gospodarstva, u ime općeg dobra.
Osim toga, Sveti Otac u spomenutoj enciklici kritizira svjetske sastanke na vrhu o okolišu koji su donijeli razočaranje zbog nedostatka političke odlučnosti. Na nacionalnoj razini, međutim, poziva političare da se odmaknu od logike neposredne dobiti i korupcije, u ime poštenih i transparentnih procesa odlučivanja. Potrebna je nova ekonomija koja će više paziti na etiku.
Briga o stvorenome i beskrajna ljepota Boga
Naravno, potrebno je ulagati u odgoj za integralnu ekologiju, kako bismo shvatili da je okoliš Božji dar, zajednička baština kojom treba upravljati, a ne uništavati ju. Dovoljne su čak i male svakodnevne geste, poput razvrstavanja otpada, razumnog korištenja vode i hrane, štednje energije isključivanjem nepotrebne rasvjete te izbjegavanja nepotrebnog grijanja. Na taj ćemo način osjetiti da imamo odgovornost prema drugima i prema svijetu te da se isplati biti dobar i pošten.
Napokon, enciklika „Laudato si’“ poziva da svrnemo pogled na sakramente, posebno na euharistiju koja ujedinjuje nebo i zemlju i usmjerava nas da budemo čuvari svega stvorenoga. A onda ćemo se, kako stoji u posljednjem poglavlju enciklike, na kraju naći licem u lice s beskrajnom ljepotom Boga.