Svetište Majke Božje Trsatske sedamstoljetno je mjesto osobitoga vjerskog i kulturnog događanja i trajnog vjerničkog okupljanja, ujedno i najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje. Danas je Trsatsko svetište najznačajnije marijansko proštenište u zapadnoj Hrvatskoj i duhovno središte Riječke metropolije. Na Trsat dolaze hodočasnici iz kontinentalnog dijela Hrvatske, ali i iz Slovenije, Italije i Austrije.

Svetište na Trsatu je najveća i najslavnija zadužbina hrvatskih knezova Frankopana. Slavni Martin Frankopan pozvao je 1453. godine franjevce da služe hodočasnicima. Kroz pet i pol stoljeća živjeli su u trsatskom samostanu brojni franjevci koji služe hodočasnicima, ali su svojim djelovanjem na kulturnom polju zadužili hrvatsku povijest i kulturu. Franjevački samostan na Trsatu danas je pak spomenik kulture i središte kulturnih događanja u gradu Rijeci.

Majka Božja Trsatska

Naime, u dugoj povijesti grada Rijeke i njezine okolice, Majka Božja Trsatska vjernicima je zagovornica i zaštitnica u svim potrebama. Zato joj je Gradsko vijeće Grada Rijeke 1993. godine dodijelilo naslov Čuvarice Grada.

Gospa se na Trsatu časti kao Majka Milosti, Kraljica Jadrana, Zvijezda mora i Čuvarica grada Rijeke

Uz svetište je vezana legenda o tome da je 10. svibnja 1291. godine Sveta Nazaretska kućica, u kojoj je živjela sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa, čudesno prenesena iz Nazareta na Trsat. Zato se više od sedam stotina godina na Trsatu – hrvatskom Nazaretu – upućuju molitve svetoj Obitelji.

Sv. Ivan Pavao II. u molitvi pred Gospom Trsatskom / foto: Ivan Fabijan

A 10. prosinca 1294. godine (točno tri godine i sedam mjeseci nakon čudesnoga prijenosa) Kućica je nestala s Trsata i našla se na drugoj strani Jadrana, u šumici nedaleko od Recanatija, na posjedu izvjesne gospođe Laurette. Papa Urban V. je 1367. godine, za utjehu hrvatskim vjernicima koji su u Loretu plakali za Svetom Nazaretskom kućicom, trsatskom svetištu darovao Gospinu sliku koja se otada nalazi na oltaru našeg Svetišta i sve do danas časti kao Majka Milosti ili Majka Božja Trsatska.

Svetište Blažene Djevice Marije, Gospe Trsatske

Kako je napisao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, “Marijin Trsat je osobit povijesni, vjerski, kulturni i graditeljski sklop koji čine Svetište Gospe Trsatske i franjevački samostan, boravište čuvara tog Svetišta. Naravno, srce je tog sklopa Svetište Majke Božje i ono Marijinu Trsatu daje snagu privlačnosti u prošlosti i danas. Ono je i obiteljsko svetište, jer su mu počeci vezani uz tradiciju o boravku Marijine kućice na Trsatu, prije dolaska u Loreto. Zato je Loreto sestrinsko svetište, a Trsat s pravom nosi naslov Hrvatski Nazaret. Već odavno je i najpopularnije svetište pomoraca Kvarnerskog zaljeva i duhovno središte zapadne Hrvatske. Iako ima i svoju predfranjevačku povijest, koju je teško precizno razlučiti od legende, bitno ga je oblikovalo stoljetno služenje franjevaca koji su ga obilježili izvornom snagom franjevačke pobožnosti, bliske širokom puku.”

Kapela zavjetnih darova

Kapela je jedini iz temelja noviji dio samostanskog kompleksa, a građena je početkom 20. stoljeća. U njoj su, u rasponu od drvorezbarene skulpture preko srebrnine i drugih zavjetnih darova, naivnog slikarstva koje narativno opisuje konkretan događaj, zavjetnih prikaza brodova u oluji, goblena, odbačenih štaka i sličnih pomagala, prezentirana svjedočanstva o čudesnim izbavljenjima i ozdravljenjima prema zagovoru Majke Božje Trsatske.

Kapela zavjetnih darova / foto: Trsatsko svetište

Osobito su dojmljivi prikazi iz smrtnih pogibelji čudom spašene djece. Darovi vjerno odražavaju snagu i međunarodno značenje Marijina svetišta na Trsatu. Izlošci se stalno mijenjaju i nadopunjuju novim darovima. Sve do druge polovice 20. stoljeća većina je zavjetnih darova bila izložena na zidu same crkve. Kapelom dominira vrsna gotička skulptura Gospe Slunjske iz 15. stoljeća. Gospu su franjevci krajem 16. stoljeća pred Turcima sklonili najprije u Senj, pa ubrzo na Trsat. Stoljećima se čuvala u samom svetištu trsatske crkve.