Najcjelovitiji je prikaz te poteškoće dao Stjepko Težak u svojem jezičnom savjetniku Hrvatski naš svagdašnji. I uskrsni i uskršnji jesu oblici koji su u skladu s tvorbenom normom hrvatskoga književnog jezika. Pridjevska tvorba dometkom -ni poput božićni, nedjeljni, uskrsni  češća je nego ona s dometkom -nji. Nepčani pak glas nj utječe na glas pred sobom mijenjajući ga u nepčani parnjak. Suglasnički skup snji tako će prijeći u šnji (danas – današnji; Uskrs – uskršnji).

Tvorbeno je oblik uskrsni uobičajeniji od oblika uskršnji.

Akademik Stjepan Babić u svojoj Tvorbi riječi u hrvatskome književnom jeziku piše: “Može se zaključiti da se pridjevi sufiksom -nji od imenica tvore samo iznimno. To znači da su stilski obilježeni i obilježni za književno-umjetnički stil.”

Tvorbeno je, dakle, oblik uskrsni uobičajeniji od oblika uskršnji. Pridjev uskršnji nosi stilsku obilježenost stoga se u književnim ili vjerski stiliziranim tekstovima možemo koristiti tim pridjevom i time postići osobitu sugestivnost iskaza.

Zaključno, oba su oblika pravilna, s time da obliku uskrsni treba dati prednost u stilski neutralnoj upotrebi. Primjerice, Uskrsni ponedjeljak, uskrsna misa, uskrsna jaja. Kao što postoji kupusni, mrsni, ukrasni ili pak ukusni.