Crkva danas slavi sv. Silvestra, papu po kojem se današnji dan naziva Silvestrovo. Rodom je Rimljanin, proživio je progone kršćana za careva Aurelijana i Dioklecijana, ali je doživio i slobiodu kršćanstva po caru Konstantinu. Ušao je i u našu staru hrvatsku božićnu popijevku “Narodi nam se Kralj nebeski”, koja pjeva: “Silvestar papa k njim se pridruži (svecima koje slavimo kroz božićnu osminu), koga na nebesih okruniše.” Rimskim biskupom i papom postao je 314. godine za vladavine cara Konstantina. Bio je prvi papa slobodne Crkve i među prvim svecima koji nisu bili mučeni. Bio je 34. nasljednik svetoga Petra i brinuo se za gradnju crkvi i hramova. No, još bitnije od toga bila je nutarnja izgradnja na koju se sveti papa Silvestar dao čitavim srcem.

Carica Fausta darovala mu je za rezidenciju svoju palaču na brežuljku Lateranu. Tu je uskoro podignuta veličanstvena bazilika sv. Spasitelja kao “Majka i glavarica svih crkvi u Rimu i na svemu svijetu“, kao što piše na njezinu pročelju. Danas je to bazilika sv. Ivana Lateranskoga koja nosi naslov papine katedrale. U to vrijeme Konstantin je dao graditi baziliku sv. Petra i sv. Pavla. Crkvu sv. Petra papa Silvestar posvetio je 326. godine.

Papa Silvestar bio je i sudionik Nicejskog sabora koji je sazvao car Konstantin, a na njemu je raspravljano o Kristovu božanstvu. Na tom saboru oblikovano je Vjerovanje koje je nadopunjeno u Carigradu pa je poznato kao Nicejsko-carigradsko vjerovanje. Sudionici su formulirali Nicejsko Vjerovanje kojim se utvrđuje Božanstvo Isusa Krista.  “…Jedinorođeni Sin Božji, rođen od Oca prije svih vjekova, Svjetlo od Svjetla, pravi Bog od pravog Boga, rođen, a ne stvoren, istobitan s Ocem.”

Papa Silvestar umro je na današnji dan 335. godine. Njegove relikvije nalaze se u bazilici sv. Silvestra u Rimu. Narod ga je odmah počeo štovati kao sveca. U Rimu se uvijek slavio na današnji dan, a na Istoku 2. siječnja. Zaštitnik je: zidara, klesara, domaćih životinja, kao i za sretnu novu godinu.