Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču sudilo se na temelju navoda da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu. Cilj tog navedenog zločinačkog pothvata bilo je trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz područja Krajine. Prema tvrdnjama tužitelja, pothvat je predstavljao, odnosno uključivao, počinjenje kaznenih djela progona, deportacije i prisilnog premještanja, pljačke i razaranja. Alternativno, ta kaznena djela bila su prirodna i predvidljiva posljedica provođenja ovog pothvata. Osim toga, ubojstva, nehumana djela i okrutno postupanje bili su također prirodna i predvidljiva posljedica provođenja udruženog zločinačkog pothvata o kojem se iznose navodi.

Nakon nepravomoćne presude, prema istraživanju Jutarnjeg lista, čak 95,4% Hrvata smatralo je haašku presudu nepravednom, a tek 1,1% anketiranih presudu je smatralo pravednom. Nikada, u dvadeset godina istraživanja javnog mišljenja, u neovisnoj Hrvatskoj niti o jednom značajnijem političkom pitanju nije postignut potpuniji konsenzus. Presudu Alphonsea Oriea, osobito njezin dio o udruženom zločinačkom pothvatu, svi su hrvatski građani doživjeli ne samo kao duboku nepravdu nego i kao nepošteni napad na osobni identitet.

Uslijedio je žalbeni postupak koji je okončan oslobađajućom presudom 16. studenog 2012. Isti dan kao slobodni ljudi Markač i Gotovina vratili su se u Hrvatsku. Vijest je u Hrvatskoj popraćena s oduševljenjem. Na Trgu bana Josipa Jelačića u 17:30 došlo je do erupcije oduševljenja 100 tisuća građana koji su dočekali oslobođene hrvatske generale. Ante Gotovina okupljenom mnoštvu obratio se idućim riječima:

“Ovo je naša zajednička pobjeda. Bila je oluja u ratu, ovo je pravna oluja. Pobijedili smo. Ovo je točka na ‘i’. Rat pripada povijesti i okrenimo se budućnosti, svi zajedno. Želim zahvaliti svim građanima Hrvatske koji su nas podržali, bili sa nama svo ovo vrijeme. Zahvalan sam predsjedniku Republike, instituciji predsjednika Republike, predsjedniku Vlade, ministru obrane, ministru pravosuđa i posebno preko Ministarstva vanjskih poslova hrvatskom veleposlanstvu u Den Haagu, koje je sve ove godine bilo s nama. Budućnost je pred nama. Budućnost je u našim rukama. I mi smo svi zajedno. Hvala vam i sretno!”

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.