Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila je 4. veljače u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku u Zagrebu „Povelju Republike Hrvatske“ Domu hrvatskih hodočasnika "Bl. Ivan Merz" u Rimu. U službenom priopćenju na svečanosti dodjele rečeno je da se Povelja hrvatskom Domu u Rimu daje „za izniman doprinos i zasluge u karitativno-humanitarnom radu i razvoju nacionalne kulturno-vjerske djelatnosti“. Povelju je preuzeo idejni začetnik i utemeljitelj Doma prof. dr. Božidar Nagy. U razgovoru za HKR u srijedu p. Božidar Nagy je istaknuo kako je ta Povelja veliko priznanje i brojnim volonterima prijašnjim i sadašnjim koji su radili i rade i poslužuju hodočasnike u Domu.
Osim Domu hrvatskih hodočasnika u Rimu, Predsjednica je podijelila odlikovanja, povelje i priznanja raznim pojedincima, udrugama i ustanovama koji svojim radom pridonose očuvanju hrvatske kulture i identiteta, te razvoju i ugledu Republike Hrvatske.
U svome pozdravnom govoru Predsjednica je između ostalog zahvalila svim onim ljudima koji svojim volonterskim radom promiču u svojim sredinama dobrotu i razumijevanje; posebno se zahvalila „čuvarima vjere i duhovnosti na svemu što čine u skrbi za čovjeka, na promidžbi humanosti i milosrđa, čime sav njihov trud i napori predstavljaju mozaik onoga što čini naš ukupni identitet.“
Dom hrvatskih hodočasnika u Rimu razvio je tijekom trideset i tri godine svoga postojanja, tj. od 1987. razne djelatnosti koje su dale poticaj za dodjeljivanje ovoga priznanja Republike Hrvatske. Prema riječima p. Nagyja u Domu je do danas gostoprimstvo našlo 45 tisuća hrvatskih hodočasnika iz domovine i inozemstva koji su time obnovili i učvrstili svoju vjeru na izvorima kršćanstva i pokazali koliko je ovakav Dom potreban i koristan hrvatskom narodu.
“Osim toga, za vrijeme Domovinskog rata Dom je velikodušno pomagao i brojnim hrvatskim izbjeglicama i slao pomoć u Domovinu. Već od svojih početaka Dom je otvoren također i za smještaj hrvatskih bolesnika koji dolaze u Rim na liječenje kod raznih specijalista. Dom je pomogao i pojedinim studentima volonterima da su mogli studirati na rimskim papinskim sveučilištima gdje su pojedinci postigli i diplome. Dom je ukrašen i mnogim umjetničkim djelima hrvatskih umjetnika tako da je on ujedno i svjedok bogate hrvatske kulture u Vječnom Gradu Rimu; u Domu se nalaze mnoga djela kipara Mate Tijardović i članova Ernestinovačke kiparske kolonije, reljef Pokrštenje Hrvata od Josipa Turkalja iz Clevelanda, učenika Ivana Meštrovića, Knez Branimir i hrvatska povijest od Petra Bulića iz Vancouvera i mnoga druga. Tu su i brojne ilustracije iz hrvatske povijesti postavljene u domskim prostorima pa je jednom poznati djelatnik Hrvatske televizije Goran Milić, koji je i sam bio gost Doma, izjavio u jednoj svojoj televizijskoj emisiji ‘da se u ovome hrvatskom Domu u Rimu može bolje učiti hrvatska povijest nego u našim školskim udžbenicima'”, naglasio je p. Nagy.
Povelja koja se dodijelila hrvatskom Domu u Rimu daje se „za izniman doprinos i zasluge u karitativno-humanitarnom radu i razvoju nacionalne kulturno-vjerske djelatnosti“, a prema riječima p. Božidara Nagyja, priznanje je najprije svim članovima rimskog Odbora koji je još početkom 1986. godine pokrenuo cijeli ovaj pothvat.
Prof. dr. sc. Božidar Nagy
“Članovi Odbora bili su hrvatski redovnici i redovnice, svećenici i laici, njih desetak koji su tada živjeli i radili u Rimu. Predsjednik odbora bio je o. Zvonimir Zlodi, franjevac konventualac, ispovjednik za hrvatski jezik u Bazilici sv. Petra. Tajnik: o. Božidar Nagy, isusovac, urednik hrvatskog programa Radio Vatikana. Članovi odbora ostali: mons. Fabijan Veraja, podtajnik u Kongregaciji za kauze svetaca, o. dr. Pavao Melada, franjevac, predsjednik Papinske marijanske akademije, dr. Stjepan Krasić, dominikanac profesor na Sveučilištu sv. Tome Angelicumu, s. Marija Goretti Krznar vrhovna poglavarica sestara Kćeri Milosrđa, sestra Celina Sarić, iz vrhovne uprave reda Školskih sestara Franjevki Krista Kralja, gospođa Tereza Tocigl, učiteljica, predstavnica katoličkih laika”, naglasio je naš sugovornik.
P. Nagy podsjetio kako se pokretanjem ove inicijative željela u prvom redu najprije obnoviti stoljetna tradicija prihvata i zbrinjavanja hrvatskih hodočasnika koja je u Rimu postojala od 1453. do 1901. godine, a sastojala se konkretno od Bratovštine sv. Jeronima, od hrvatskog gostinjca za hodočasnike te čak i od hrvatske bolnice koja je postojala skoro dvjesta godina i pružala potrebne usluge bolesnim hodočasnicima koji su uglavnom u ono vrijeme dolazili pješice u Rim. Kako više nije bilo moguće obnoviti u formalnom i materijalnim smislu te stare ustanove, koje su nažalost dokinute 1901., a da ništa adekvatno nije nadoknađeno u zamjenu, taj je Odbor odlučio krenuti iz početka.
“Ova je Povelja nadalje veliko i zahvalno priznanje svim hrvatskim dobrotvorima koji su svojim donacijama omogućili ostvarenje ovoga pothvata za dobro hrvatskog naroda. Također je ova Povelja, koja će od sada stajati na časnom mjestu u našem Domu, veliko priznanje i brojnim volonterima prijašnjim i sadašnjim koji su radili i rade i poslužuju hodočasnike u našem Domu”, nadodao je p. Božidar Nagy.
Dom hrvatskih hodočasnika nosi ime “Blaženi Ivan Merz”, a upravo je p. Nagy i postulator za kanonizaciju blaženog Ivana Merza. Naglasio je kako ima dosta uslišanja po zagovoru bl. Merza.
“Pojavilo se jedno jako uslišanje po zagovoru našeg blaženika i zaštitnika Doma hrvatskih hodočasnika, a sada je na vatikanskoj Kongregaciji za kauze svetaca. Naime, jedna djevojčica koja je trebala ići na operaciju, hitno poslana iz Hercegovine u Zagreb, imala je rak na unutarnjim organima. Prilično je ta cista bila velika te je bio određen dan operacije. Dva dana prije operacije došla je s majkom na grob blaženom Ivanu Merzu te je već molila devetnicu. Djevojčica se potom prijavila u bolnicu, a liječnici su je pregledali prije operacije i odjednom vidjeli da nema ničeg. Cista je jednostavno iščeznula. Svu dokumentaciju predali smo u Vatikanu i sad čekamo njihov odgovor. To je jednostavno čudo”, poručio je p. Božidar Nagy.