O uzrocima onečišćenja zraka u pojedinim hrvatskim gradovima, trebaju li građani strahovati za zdravlje i koje su preporuke za stanovništvo dok traje loša kakvoća zraka bilo je riječi u Argumentima HKR-a u utorak.
Voditeljica Odjela za pulmologiju i alergologiju Dječje bolnice Srebrnjak dr. Mirjana Turkalj naglasila je da su alergijske bolesti posljednjih godina dosegle epidemijske razmjere. Navodeći podatke Svjetske zdravstvene organizacije o tome da širom svijeta više od 600 tisuća djece mlađih od pet godina ima izravne posljedice od izloženosti onečišćenom zraku, dr. Turkalj je istaknula: “Mislim da je pošteno reći da se porast broja alergijskih oboljenja ne može povezati samo s onečišćenjem zraka. Zna se da broj alergijskih bolesnika i dalje raste u zemljama koje su počele provoditi stroge mjere kontrole okoliša i u kojima je primijećen značajan pad onečišćenja . Nesporno je da onečišćenje ima utjecaj i na porast broja oboljelih, ali drugi, možda i važniji vid je da pogoršava bolest kod bolesnika koji imaju, primjerice, oštećen respiratorni sustav.”
Onečišćenje zraka uzrokuje brojne zdravstvene probleme, ponajprije alergijske
Dr. Turkalj upozorila je i da onečišćenje zraka uzrokuje tri skupine problema – kronične nezarazne bolesti, poput astme, potom maligne te kardivaskularne i cerebrovaskularne bolesti.
Zato je o većim onečišćenjima potrebno jasno, objektivno i nedvosmisleno informirati javnost i ponuditi rješenja, od jednostavnih mjera, da djecu upozorimo da ne provode vrijeme na otvorenom dok je takvo stanje, ili da ne hodaju uz prometnice, do podsjetnika da vrijeme provedu u planinama ili prirodi. To su jednostavne smjernice koje imaju dalekosežne učinke.
Rukovoditeljica Odjela za zrak u Zavodu za okoliš i prirodu pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Nina Zovko istaknula je da današnji indeks u Zagrebu ne pokazuje prekomjerno onečišćenje, ali u Slavonskom Brodu i Marišćini da.
Dodala je da se, osim industrijskog i prometnog onečišćenja, razlozi lošije kvalitete zraka kriju i u dugotrajnoj temperaturnoj inverziji, kakva je zahvatila Zagreb prije otprilike dva tjedna. “Možda je javnost osjetljivija za ovo pitanje jer je pri Ministarstvu prošle godine razvijen portal koji prati kvalitetu zraka u Republici Hrvatskoj. Na portalu se jednostavno, različitim bojama, prikazuju brojni analitički prikupljeni podaci i za cijelu Hrvatsku daje realno stanje.”
Akcijski planovi nekih jedinica lokalne samouprave su neozbiljni
Novinarka i kolumnistica portala Direktno.hr Daniela Dujmović Ojvan upozorila je da magla ne može biti glavni razlog onečišćenja, a akcijski planovi jedinica lokalne samouprave često su samo “pro forma”:
“Zakonom nisu propisani ni rokovi ni uvjeti kada se te mjere moraju ispuniti a, drugo, i takvi planovi prepuni su diletantizma. Primjerice, u akcijskom planu grada Osijeka navodi se da ‘na postojećoj lokaciji Mjerne postaje Osijek mjerni uređaj ulazi u krošnju drveta, a u neposrednoj blizini uređaja nalazi se oglasni stup’!
Podsjećajući da se akcijski planovi svode ponajviše na informiranje građana, koji iz financijskih razloga za grijanje uglavnom koriste kruta goriva, Dujmović Ojvan naglasila je da nema subvencija za promjene, a zrak u, primjerice, Velikoj Gorici već je godinama druge kategorije.
Zovko je upozorila da po Zakonu o zaštiti zraka, koji Hrvatsku dijeli na pet zona i četiri aglomeracije, jedinice lokalne samouprave imaju obavezu izrade akcijskih planova, uz prethodno pozitivno mišljenje Ministarstva, a planove izrađuju ovlaštene tvrtke. Problem je, kako je istaknuto u emisiji, što nitko ne kontrolira provođenje zakona.
Prikrivaju li se štetni podaci?
Dujmović je naglasila da je onečišćenje zraka višestrukim prekoračenjem broja opasnih lebdećih čestica od listopada do travnja, (punih šest mjeseci!), vlastima problem koji treba prikriti, a ne priznati i riješiti: “Primjerice, iako su svi podaci o mjerenjima i onečišćenjima javno dostupni, gradonačelnik Velike Gorice je, nakon što je na sjednici Gradskoga vijeća prozvan da je prikrivao pravo stanje, jasno i glasno rekao da su to ‘spinovi te da u Velikoj Gorici onečišćenja nema niti će ga ikada biti’.”
Onečišćenje zraka ima značajan neposredan, ali i posredan utjecaj na zdravlje, primjerice pojačava se alergogenost pojedinih alergena.
Dr. Turkalj je dodala da je u europskom istraživanju o ambroziji naglašena zanimljivost iz Slavonije: peludi ambrozije ondje ima više nego u ostatku Hrvatske, ali učinak na zdravlje je slabiji.
“Preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošle je godine osigurano 17 milijuna kuna za subvencije za električne aute i hibride, a u planu je i izrada aplikacije o kvaliteti zraka za pametne telefone. Ako ljudi raspolažu suvislim i točnim informacijama, mogu aktivno sudjelovati u politici zaštite zraka i, u konačnici, promijeniti svoje ponašanje”, zaključila je Zovko.