Jesu li se biskupi i ostali crkveni velikodostojnici svrstali uz kojeg kandidata u 1. i 2. krugu predsjedničkih izbora? Ako da, uz kojeg i zašto? Mogu li biskupi i svećenici utjecati na izborne rezultate? Što je sadržaj čestitki biskupa izabranom predsjedniku Zoranu Milanoviću? Što vjernici očekuju od predsjednika države? Biraju li predsjednika prema vjerskim i svjetonazorskim vrednotama i pogledima ili ne? O ovim pitanjima u emisiji "Susret u dijelogu" Hrvatskoga radija raspravljali su glavni urednik Hrvatske katoličke mreže Siniša Kovačić, urednica Programskog odjela Religija Hrvatske televizije Antonia Hrvatin Roth i docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, publicist Boris Beck. Emisiju je uredila i vodila Tanja Baran.
Na početku emisije mogla se čuti anketa u kojoj su građani komentirali jesu li se biskupi i za koga opredijelili.
Prvi ju je komentirao Siniša Kovačić istaknuvši da anketa nije homogena i da je dobro da građani različito razmišljaju. “Crkva je odvojena od države, ali nije i od društva. To često nije dovoljno jasno artikulirano u društvu. Crkva mora govoriti kada su u pitanju temeljna prava svakog čovjeka. Međutim, Crkva ne agitira ni za jednog kandidata. Tako je bilo i u ovim izborima. To potvrđuje i izjava komisije Iustita at pax od 16. prosinaca u kojoj je navedeno kako Crkva podupire kandidate koji promiču kulturu života, dostojanstvo žene i majke, djece i starijih osoba, štite obitelj kao zajednicu muškarca i žene, pravo na izbor vjerskog odgoja i priziv savjesti… Ima još mnogo konkretnih i eksplicitnih stvari. Biskupi su jasno i glasno rekli koje programe predsjedničkih kandidata podupiru i ono što je najvažnije pozvali su vjernike da glasaju prema savjesti”, istaknuo je Kovačić.
Župnik čita evanđelje i tumači kako Isus kaže apostolima: bacite mreže desno.
Antonia Hrvatin Roth je rekla da se biskupi nisu izravno svrstali, ali su u izjavi rekli što se sve očekuje od kandidata i njihovog programa. “Biskupi nisu agitirali ni za koga. Iako je javnost iz nekih propovijedi iščitavala drugačije. Tu nema izravne poruke biračima da za nekoga glasaju. To Crkva nije nikad radila niti će raditi”, rekla je Hrvatin Roth dodajući da sličnu izjavu očekuje i za parlamentarne izbore.
Osvrćući se na uvodnu anketu, Boris Beck je ispičao kako je čuo za jednu propovijed u kojoj župnik čita evanđelje i tumači kako Isus kaže apostolima: bacite mreže desno. “I na to se svi smješkaju. Dakle, poruka se može prenijeti više ili manje suptilno.”
Istaknuo je da su mnogi birači rekli da im je neugodno glasati i da će glasati protiv. “Ljude u Hrvatskoj je sram glasati za takve kandidate”, poručio je Beck.
Na pitanje je li Crkva u Hrvatskoj 2020. godine toliko moćna da može utjecati na izborne rezultate, Kovačić je rekao da ne bi trebala utjecati te da je “crkvena vlast duhovnoga karaktera.”
“Nijedan biskup ili svećenik ne bi s oltara trebali agitirati za bilo kojeg kandidata. No, s obzirom na župe i stupanj slobode župnika, onda imamo primjer da netko kaže: bacite mreže desno”, rekao je Kovačić istaknuvši kako ne postoje istraživanja na temu koliko birači i vjernici slušaju poruke biskupa i kako se o ovoj temi govori samo o dojmu.
Građani misle da se Crkva suptilno svrstava uz HDZ, uz demokršćanski svjetonazor.
Urednica emisije je istaknula da Crkva ima deset do dvadeset posto vjernika birača na nedjeljnoj misi i s obzirom na tu činjenicu upitala je sugovornike može li onda Crkva utjecati na izborni rezultat.
Hrvatin Roth se upitala koliko vjernika, birača sluša poruke biskupa, posebice kada je riječ o vjernicima tradicionalistima. “Djelomično je povezano slušanje poruka biskupa ili svećenika s povjerenjem u Crkvu kao instituciju koja bilježi određeni pad”, rekla je Hrvatin Roth istaknuvši kako je dio vjernika katolika dao glas Zoranu Milanoviću.
“Moramo razumjeti da ljudi u crkvu ne dolaze po političke poruke, da bi im netko docirao s oltara. Dolaze na euharistiju, po duhovnu hranu”, dodao je Kovačić.
Urednica se prisjetila ranijih vremena kada su svećenici ipak upućivali ljude, što su ljudi pozdravljali i tražili, ali kako u novije vrijeme to ljude više ne zanima te da ih iritiraju izravne pa i suptilne poruke.
“Građani misle da se Crkva suptilno svrstava uz HDZ, uz demokršćanski svjetonazor. U prvom krugu imali smo kandidata koji je svjetonazorski ovome bio blizak i zauzeo je treće mjesto”, rekla je Baran podsjećajući na anketu te upitala tko je demokršćanskom svjetonazoru bio bliži.
Beck je na to odgovorio kako je ideja demokršćanstva propala te je pritom istaknuo primjer Italije. Kovačić pak ističe da je Crkva uvijek uz svoj narod. “Poznata je teza da je Grabar-Kitarović bila kolateral odnosa, građana, naroda prema aktualnoj vlasti. Preko nje su na neki način kaznili aktualnu vlast. Prostor desnice je ostao prazan. Škoro je tu ušao i rekao: ‘Ja sam uz narod’. I ostvario je zapažen uspjeh”, rekao je glavni urednik HKM-a. Podsjetio je kako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imala jako dobar odnos s Crkvom. “Međutim, imamo Istanbulsku konvenciju koja je prihvaćena unatoč protivljenju Crkve. Predsjednica si je zabila autogol rekavši u jednom intervju da prakticira jogu. To je sve stvorilo otpor kod ljudi. A da ne spominjemo referendum inicijative ‘Narod odlučuje’, pa štrajk prosvjetara od 30 dana”, naglasio je Kovačić.
Ideologije više nisu aktualne: lijevi, desni, ustaše, partizani.
Hrvatin Roth je kazala kako je normalno i legitimno da su građani za predsjednika izabrali Zorana Milanovića. “Na pretprošlim izborima građani su izabrali Ivu Josipovića. Nisu ga birali samo agnostici i ateisti. U zadnjoj predsjedničkoj kampanji dogodio se velik splet okolnosti. Ono što nije pogodovalo ovim izborima bio je veliki štajk koji je odradio jednu kampanju koja je bila protiv Vlade, a koji se onda prelio i na predsjedničke izbore.”
Publicist Boris Beck je rekao kako je kod nastala fetišizacija izbora.”Četiri ili pet godina nitko ništa ne radi. Kontroliramo li vlast, činimo li nešto da bismo ispravili neku nepravdu? Očekujemo da će se stvari riješiti čarobnim štapićem i onda dolazi do eksplozije mišljenja, nada, očekivanja koja su nerealna. I onda ogorčeno opet glasamo protiv toga nakon pet godina. Ljudi su se polarizirali i vodili se onom: idemo glasati za manje zlo”, rekao je Beck. Istaknuo je i kako stranke nisu jedna protiv druge, nego su strane jednako protiv nas. “Ljudi to osjećaju i zato nemaju srca izići na izbore i ne znaju za koga bi glasali. Tako dođemo do 90-ak tisuća poništenih glasova.”
Gosti “Susreta u dijalogu” osvrnuli su se i na čestitke biskupa novoizabranom predsjedniku.
Kovačić ističe da se u čestitkama poziva na zajedništvo, dijalog i suradnju. “Festival demokracije se dogodio u toj izbornoj noći”, podsjetio je Kovačić na izjavu predsjednika HBK nadbiskupa Želimira Puljića koji je primijetio i da su predsjednički kandidati zaustavili zvižduke. “Ekspresna čestitka došla je od biskupa Uzinića. On se zapravo pozvao na jednu rečenicu Zorana Milanovića u tom pobjedničkom govoru: ‘Želim krenuti novim putem!’ Tu je biskup Uzinić na neki način prepoznao jedno novo lice, novu želju, energiju Zorana Milanovića, potpuno drugačiju od onoga po čemu ga se sjećamo dok je bio premijer”, kazao je glavni urednik HKM-a.
Na pitanje urednice jesu li biskupi Uzinić i Košić jasni u svojim govorima, dok su ostali biskupi nedovoljno artikulirali svoja stajališta, Kovačić je rekao da je to stvar dojma.
“Biskup Košić je bio dosta tih na ovim izborima. Ne bih rekla da je biskup Uzinić ‘lijevi’, kako neki govore. Svi biskupi se drže nauka Katoličke Crkve. Pogotovo socijalnog nauka”, rekla je Hrvatin Roth.
“Mislim da se trebamo odmaknuti od te agende da netko želi ciljano agitirati ili nekome nametati izbor. Trebamo se okrenuti budućnosti Hrvatske, nadati se da će birače osvojiti kvalitetna imena na listama za parlamentarne izbore. Vjerujem da će Crkva ponovno uputiti jasnu poruku i na predstojećim, parlamentarnim izborima. Ideologije više nisu aktualne: lijevi, desni, ustaše, partizani. Ljudi su se zasitili tih tema. Stalo im je do imena ljudi i žele ići prema napretku i kvaliteti života”, složili su se sugovornici gostujući u emisiji “Susret u dijalogu” Hrvatskoga radija.